Propao pokušaj da se Čovića predstavi problemom u BiH

Kako doznaje Večernji list BiH, nekoliko zastupnika pokušalo je, očito po matrici, kako je to već učinjeno s rukopisom bošnjačkih zastupnika u Bundestagu, da se identična formulacija pokuša progurati kako bi se uz ime srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika našlo i ime čelnika HNS-a BiH. No, na kraju kada se o tome glasovalo, odnosno taj amandman na izvješće, koje je pripremio izvjestitelj Paulo Rangel, odbačen je.

Tako je u pravom smislu u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta poraz doživjela lobistička inicijativa koja očito ima jake veze s političkim Sarajevom. Nije, međutim, isključeno da se takva inicijativa, odnosno ideja pojavi i na plenarnom zasjedanju EP-a kada će se glasovati o dokumentu koji se tiče BiH. O kakvoj lobističkoj mreži je riječ u europskim institucijama u intervjuu za Večernji list objasnio je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović koji je istaknuo kako se radi o osobama koje podupire službena Ankara.

Utjecaj Turske

– U pravom smislu, snaga utjecaja lobija koji podržava Sarajevo vidjelo se u Rotterdamu na okupljanju EPP-a, gdje se do kraja mogla vidjeti snaga mreže potpore Turske, obavještajnih služba i financija. Unutar EU-a posve sigurno postoje snažne strukture koje su pod utjecajem Turske – rekao je Čović. U izvješću o BiH glavni naglasak stavljen je na jačanje uloge Ureda visokog međunarodnog predstavnika te slanja dodatnih pripadnika europskih vojnih snaga, što se pak može smatrati i svojevrsnim priznanjem poraza te pokušajem oživljavanja robusnijeg mandata međunarodne uprave u BiH. – Sve dok situacija u zemlji ne postane zrela za prestanak međunarodnog nadzora, nakon što se ispune “uvjeti 5 + 2”, važno je zaštititi nesmetano funkcioniranje dvaju međunarodno ovlaštenih instrumenata za provedbu mira: vojne operacije EUFOR Althea i civilne izvršne vlasti – Ured visokog predstavnika.

Naglašava da provedba Daytonskog mirovnog sporazuma uključuje obvezu provedbe odluka OHR-a – navodi se u dokumentu koji je prošao proceduru Vanjskopolitičkog odbora EP-a. Još jučer njemačka je vlada odlučila ponovno poslati do 50 vojnika u mirovnu misiju u sklopu vojne operacije Althea u Bosni i Hercegovini. – Njemačka želi BiH pomoći na putu prema Europi – rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit.

Razlog za to je “unutarnjopolitička napetost u BiH”. Ono što je iznimno značajno jest da je u dokumentu Europskog parlamenta zadržana formulacija konstitutivnih naroda, što predstavlja važan iskorak i još jedan poraz unitarističkih političkih opcija iz Sarajeva koje nastoje srušiti ovaj koncept samo kako bi ostvarili dominaciju nad Hrvatima, a pri tome zloupotrijebili navodnu brigu za manjine. Najbolje se ta “briga” ogleda u Klubu manjina, odnosno ostalih u federalnom Domu naroda gdje je u 20 godina tek u jednom mandatu bio biran predstavnik romske manjinske zajednice, čiji je čelnik dobio presudu u najpoznatijem predmetu Sejdić-Finci. U tom klubu redovito mjesta manjina zauzimaju Bošnjaci koji se lažno izjašnjavaju kao ostali.

Konstitutivni narodi

– Ponavljamo svoje poštovanje odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma, podsjećajući na njegovu svrhu okončanja rata i održanja mira. Primamo na znanje koncept konstitutivnih naroda, ali ističemo da taj koncept ni na koji način ne bi trebao voditi k diskriminaciji ostalih građana niti implicirati dodatna prava za osobe koje se identificiraju kao dio tih skupina u usporedbi s ostalim građanima BiH – naveli su u Vanjskopolitičkom odboru EP-a. U tom je kontekstu čelnik SDA Bakir Izetbegović nastojao prijedloge HDZ-a BiH o izbornoj reformi ocijeniti protivnom europskim standardima, što međutim predstavlja klasičnu manipulaciju i laž. Pozicija manjina, odnosno ostalih uopće se ne mijenja nakon prijedloga HDZ-a BiH, odnosno HNS-a. Suštinski se onemogućava da uz predstavnike manjina bošnjačke stranke ne nameću dužnosnike Hrvatima u federalnom Domu naroda i Predsjedništva BiH.