Petak, 8 studenoga, 2024

Pripreme za Božić: Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan

Vrlo
- Advertisement -


Srpska pravoslavna crkva proslaviti će danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Krista – Božić.
Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Kristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Krista.
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Betlehemu.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje kršćanski smisao jer je Krist došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom znanošću i ljubavlju. “Tko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Evanđelju Kristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je obiteljski blagdan kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suhe šljive, orasi …
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Sutra se obilježava i blagdan Oci ili Očevi, koji se slavi prvu nedjelju pred Božić. Toga dana djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem, na prepad, zavežu svog oca, koji se pravi da ne zna zašto je vezan.
Djeca mu čestitaju blagdan, a otac onda dijeli djeci darove, i na taj način se “driješi” (odvezuje). Ovaj, kao i ostali srpske narodni običaji, potječe iz davnih vremena i u skladu je sa starim vjerovanjima Srba, koji su opstali do danas. Ovaj praznik je sličan materice i Djetinjcima.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

PODMETANJE TRUMPU JE VEĆ POČELO? Crnci dobili poruke da se jave na plantažu radi branja pamuka. FBI: Istražujemo

ORGANIZACIJA NAACP osudila je rasističke poruke u kojima se aludira na ropstvo poslane anonimno u izbornom tjednu crncima u...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -