Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivat će je li prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koje je u parlamentarnu proceduru uputila izaslanica u Domu naroda, Borjana Krišto, štetan po vitalne interese bošnjačkog naroda, kako to tvrde izaslanici iz tog naroda u gornjem domu državnog parlamenta.
Za razliku od prijedloga izmjena Izbornog zakona koje su u proceduru uputili SNSD i SDS, ovaj prijedlog isključivo tretira način izbora u Gradu Mostaru. Rokovi koje je postavio Ustavni sud BiH da se izmjene diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izborna pravila u Gradu Mostaru odavno je istekao, a prijedlog Borjane Krišto pokušaj je da se ovo pitanje konačno riješi i stvore preduvjeti da građani najvećeg hercegovačkog grada konačno izaberu svoje predstavnike u lokalnoj vlasti. Suština prijedloga je da Gradsko vijeće Grada Mostara ima ukupno 35 vijećnika koji se biraju u gradskoj izbornoj jedinici. Ta izborna jedinica bi obuhvaćala cijelo područje Grada onako kako je to definirano gradskim statutom. Svih 35 vijećnika bilo bi birano neposredno na izborima organiziranim na cijelom području Grada Mostara. Svaki od konstitutivnih naroda bi morao u Gradskom vijeću imati najmanje četiri predstavnika, a nacionalne manjine bi imale barem jednog predstavnika, odnosno vijećnika. Prijedlog Borjane Krišto predviđa i brisanje zakonskih odredbi koje su osporene odlukom Ustavnog suda od 18. siječnja 2012. godine. Riječ je o odredbama koje propisuju da se 17 vijećnika bira iz gradske izborne jedinice, a preostalih 18 iz šest drugih izbornih jedinica koje su u granicama bivših gradskih općina. Na taj način je u Mostaru narušen princip jednakosti glasa svakog birača.
-Ustavni sud je utvrdio da broj glasača u izbornim jedinicama u gradskom području Grada Mostara varira za čak 400 posto,a da pri tome svaka izborna jedinica bira jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. To znači da je vrijednost glasa, primjerice u izbornoj jedinici Mostar Jugoistok četiri puta veća od vrijednosti glasa u izbornoj jedinici Mostar Jugozapad, naglašava Krišto.
Neravnopravan položaj
S druge strane, bošnjačke stranke tvrde da bi izmjenama kako to predlaže Krišto, Bošnjaci bili dovedeni u neravnopravan položaj, jer ih je u Mostaru brojčano manje nego Hrvata. Ipak, dvije godine nakon objave odluke Ustavnog suda BiH konačno je vrijeme i za njenu provedbu, čime bi se ne samo izjednačila biračka prava svih građana, već i pokazalo da je BiH pravna država u kojoj se poštuju odluke vrhovne sudske instance i omogućava građanima da na izborima biraju vlast kakvu žele. Prema nekim najavama, to bi se moglo dogoditi u listopadu iduće godine, u isto vrijeme kada se budu održavali i Opći izbori. Naravno, ako se na vrijeme uklone diskriminirajuće odredbe iz Izbornog zakona.