Preustroj Vlade Federacije BiH ključna je stvar

Američki su predstavnici u BiH nedavno i službeno pustili javnosti na “prvo čitanje” usuglašene preporuke svoga stručnog pravnog tima o preustroju FBiH.
Tempirano puštanje “probnoga balona” za ispipavanje pulsa javnoga mijenja i političkih elita propraćeno je službenim stavom najmoćnije svjetske sile kako se uopće nije ništa “preporučivalo” oko takozvanog trećega entiteta te da će, bez nametanja, o ovoj dobronamjernoj inicijativi zadnji sud i glas dati ipak domaće političke i entitetske institucije.
Potvrđeno je pisanje Dnevnoga lista koji je ranije pronalazio pouzdane izvore i dolazio do strogo čuvanih pojedinosti iz rada pravnih stručnjaka. Prve reakcije odmah su, očekivano, fokusirane na najintrigantnije preporuke poput prijedloga za ukidanje funkcija predsjednika i dvojice potpredsjednika FBiH, uvođenje institucije Parlamenta FBiH, modela popune Ustavnoga suda i proširenje mehanizma zaštite vitalnoga nacionalnog interesa.
Tu je, naravno, i redefiniranje nadležnosti lokalnih zajednica i gradova, ukidanje profesionalnih županijskih zastupnika i općinskih vijećnika. Izostale su krucijalne, ali iznimno osjetljive preporuke o ukidanju pojedinih županija i okrupnjavanju te središnje razine vlasti u FBiH, što je, po mnogima, bolna karika u cijelome federalnome sustavu. Javnost i analitičari pojedinačno “važu” težinu svih preporuka i tu se daju primijetiti stanovita lutanja i površni pristupi.
“Američki” pravni stručnjaci podcrtavaju kako mozak i jezgro preporuka o preustroju FBiH ipak čini Vlada Federacije BiH. Pravni tim je odmah u startu locirao nedorečenosti u Ustavu FBiH i koliziju između toga najvišega pravnog akta i zakona o Vladi FBiH, piše Dnevni list.
Naime, u nekim odredbama entitetskoga Ustava doista stoji kako je na čelu Vlade FBiH premijer, što bi moralo značiti da je on, zapravo, kao u svim parlamentarnim demokracijama, šef izvršne vlasti, međutim, Zakonom o Vladi FBiH ta je pozicija u neku ruku derogirana i uvedena je funkcija predsjednika Vlade FBiH. Na djelu je očigledna konfuzija u baratanju pojmovima, ali i u tumačenju te prevažne poluge vlasti.
Ako bi se usvojile preporuke pravnih stručnjaka o ukidanju pozicija predsjednika i dvojice potpredsjednika FBiH te u Ustav ugradio članak o formiranju Parlamenta FBiH, u Federaciji bi se zapravo uvelo sustav parlamentarne demokracije.
Parlament bi birao predsjednika Vlade i on bi bio odgovoran tom najvišem entitetskom zakonodavnom tijelu. Vrlo je važno ukazati kako bi se odluke u Vladi FBiH, po preporukama, morale donositi uz nazočnost na sjednici najmanje po jednoga ministra iz svakog konstitutivnog naroda.
Sličan model se primjenjuje u Vijeću ministara BiH. Na čelu Vlade FBiH ne bi više od dva mandata mogao biti predsjednik iz istoga konstitutivnoga naroda, ali se ne radi o klasičnoj nacionalnoj rotaciji.
Nakon objave preporuka pravnoga tima u dijelu koji se tiče ukidanja čelništva FBiH prepoznali su se i određeni strahovi od erozije i reduciranja “državnih” atributa u Federaciji i njezinoga mogućega podređenoga ustavnoga ustroja u odnosu na RS.
“Američki” stručnjaci za ustav kategorički odbacuju takve frustracije kao neutemeljene jer se, primjerice, predsjednik RS-a bira izravno, dok se čelnici FBiH biraju trenutačno u parlamentarnim klupama.
Svjesna je namjera bila da se upravo u Federaciji napravi taj iskorak prema parlamentarnoj demokraciji koji dobro prilagođen i testiran u pragmatici može poslužiti kao inicijalna kapsula i za slične promjene u drugome entitetu. Primjetno je da ipak, barem za sada, izostaju čak i neslužbene reakcije političkih stranaka pa čak i nevladinoga sektora u FBiH.
Svojevrsno ignoriranje preporuka može se protumačiti i kao nevjerica u radikalne ustavne zahvate i njihovu potrebnu parlamentarnu potporu. Amerikanci su najavili organiziranje jedne šire međunarodne konferencije i to će biti prigoda za iznošenje stranačkih stavova i možda novih prijedloga.
Ako bi preporuke prošle prvu kušnju, mogao bi to biti ohrabrujući signal da se jednoga dana možda krene u onu krucijalnu najranjiviju fazu rezanja tromih, skupih pa i neprirodnih županija u razumnu brojku, veličinu i financijsku održivost.