Published On: Wed, Nov 21st, 2012

STRATEŠKO TEMPIRANJE Presuda šestorici bh. Hrvata vremenski će se poklopiti s pokušajem unitarizacije FBIH?

Prvostupanjska haaška presuda bivšim političkim i vojnim čelnicima Herceg-Bosne, iako je prema planu rada ICTY-ija trebala biti izrečena u studenome ove godine, mogla bi biti objavljena tek sljedeće godine, kazala je u srijedu za Hinu zagrebačka odvjetnica Nika Pinter, braniteljica generala Slobodana Praljka.

“Za pretpostaviti je da bi mogla biti izrečena početkom godine“, kaže odvjetnica Pinter objašnjavajući da još nije primila nikakvu obavijest iz Haaškog suda o datumu izricanja presude niti ima naznaka da bi ona mogla biti izrečena do kraja godine.

Podsjeća da je dosadašnja praksa ICTY-ija da se prosječno nekoliko tjedana unaprijed najavljuje datum izricanja presude te da sud 15. prosinca odlazi na trotjedni zimski odmor.

Završne riječi u tom predmetu održane su u ožujku prošle godine i od tada već je nekoliko puta pomican rok za objavu prvostupanjske presude, a posljednji puta u srpnju objavljeno je da će presuda biti izrečena u studenome ove godine.

Prvostupanjsko vijeće ovoga je tjedna ponovno produljilo boravak na privremenoj slobodi jednome od optuženika u predmetu – premijeru samoproglašene HR Herceg-Bosne Jadranku Prliću, no nije objavilo i datum do kada će Prlić boraviti na slobodi.

Raspravno je vijeće krajem prošle godine šestoricu optuženih pustilo na privremenu slobodu i taj im je boravak nakon toga produljavalo u nekoliko navrata svaki puta na nova tri mjeseca, osim u slučaju Praljka koji je sam tražio povratak u pritvor.

Haaško tužiteljstvo bivše čelnike Herceg-Bosne – premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja “velike Hrvatske”.

Predmet protiv šestorke jedan je od najkompleksnijih pred Haaškim sudom i samo je dokaznih predmeta oko deset tisuća.

Završne riječi održane su u ožujku prošle godine, i tada su tužitelji zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35 a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.

Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata dobrovoljno su se predala 5. travnja 2004.

Suđenje je počelo u travnju 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih suđenja pred Haaškim sudom.

Kao jedan od razloga pomicanja rokova za objavljivanje ove i drugih presuda ICTY je u redovitim izviješćima Vijeću sigurnosti UN-a navodio i odljev kvalificiranog osoblja koje pomaže sucima u njihovu radu.

Odvjetnica Pinter kaže kako je u tijeku pisanje žalbe na odluku tajništva Haaškog suda kojom je u kolovozu naloženo Praljku da u roku od 90 dana vrati iznos od gotovo 3,3 milijuna eura koje je ICTY isplatio za troškove njegove obrane, jer je tajništvo svojom istragom zaključilo da je Praljak raspolagao s dovoljno sredstava da sam financira svoju obranu.

Njegova obrana tada je najavila da će se Praljak žaliti na tu odluku jer ju je tajništvo ICTY-ija utemeljilo na “mišljenju” i “vjerovanju” i potpuno proizvoljnom zaključivanju, a ne na dokazima i postojećim činjenicama. Praljak je zatražio da ga se vrati u pritvor kad je tužiteljstvo počelo problematizirati njegov ostanak na privremenoj slobodi smatrajući da postoji povećan rizik od njegova bijega.