Sve je izvjesnija odluka da će se dionica autoceste od Konjica do Mostara graditi kroz planinu Prenj, nakon što je Vlada FBiH donijela odluku o tome, kako bi se skratila spomenuta dionica i kako bi se uštedjelo više od 300 milijuna eura.
Međutim već se javljaju drugačija mišljenja.
Profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov u razgovoru za Klix.ba ističe kako je model javno-privatnog partnerstva bolji, ali da država mora imati jake garancije.
Vlada FBiH nedavno je donijela odluku o načinu realizacije izgradnje donice autoceste Konjic – Mostar Sjever na Koridoru 5C kojim je utvrđena trasa prema idejnom rješenju koje prolazi dolinom Bijela i kroz planinu Prenj, u dužini od 35,16 kilometara između Konjica (petlja Ovčari) i Mostara sjever (petlja Vrapčići).
Prvobitni plan je bio da trasa na dionici Konjic-Mostar prolazi obodom planine Prenj, ali je usvojena druga ideja, da se probija planina. Iz Vlade FBiH ističu kako će se novom trasom skratiti put od Konjica do Mostara za 18 kilometara i pri tome uštedjeti više od 300 milijuna eura.
Nekoliko je kontroverznih aspekata kada je u pitanju izgradnja spomenute dionice. Prije svega ekološki aspekt i utjecaj na okoliš ukoliko se pristupi planu probijanja planine Prenj. O toj vrsti opasnosti upozoravaju iz Udruge za zaštitu okoliša Zeleni Neretva iz Konjica.
Ta tvrdnja je malo nejasan. Izgleda da je “ekolozima” draže urušavanje oboda planine nego bušenje tunela!?
U pregovorima s međunarodnim financijskim institucijama u vezi izgradnje ove dionice ukazano je da ne postoje ni minimalni elementi ekonomske opravdanosti, te zbog toga ni njihova spremnost za kreditiranje izgradnje.
S obzirom da je riječ o izgradnji jedne od najzahtjevnijih dionica na autocesti 5C, Vlada FBiH predložila je financiranje putem javno-privatnog partnerstva, odnosno po BOT sustavu “izgradi-upravljaj-predaj-vrati”.
Takav sustav financiranja nije moguće primijeniti na svim dionicama, jer prije svega privatni sektor očekuje profit ukoliko uloži novac u taj projekt, a upitno je koliki će biti promet na spomenutoj dionici nakon što se okonča izgradnja, da li će privatnik moći vratiti uloženi novac, iu konačnici je li država spremna jamčiti privatniku povrat sredstava.
“Sustav javno-privatnog partnerstva je najbolji koji mi možemo primjeniti, ali je najlakši model uzeti kredit i nastaviti graditi. Što se tiče privatnog partnerstva tu država mora provesti dobro istraživanje, jer da bi privukli nekoga da sudjeluje kao partner, država mu mora jamčiti promet i povrat sredstava. Nažalost većina naših dionica nema zadovoljavajući promet vozila u jedinici vremena, na temelju kojeg bi mi mogli nagovoriti nekoga da sudjeluje s privatnim kapitalom. Takvog prometa neće biti ni na dionici od Konjica do Mostara “, istaknuo je u razgovoru za Klix. ba Osman Lindov, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije iz Sarajeva.
Prosječan godišnji dnevni promet (PGDS) na dionici od Zenice prema Doboju, ili od Lašve prema Travniku može privući privatnog partnera u ulaganje, dok su ostale dionice upitne, dodao je profesor Lindov.
Stručnjaci naglašavaju da je model javno-privatnog partnerstva vrlo dobar, ali država mora imati značajna garantna sredstva kako bi privukla privatni sektor na ulaganje u izgradnju autoceste.
“Država mora jamčiti da će platiti razliku privatniku, ukoliko je on na gubitku, jer nema dovoljno dnevnog prometa vozila, ako želi ulaziti u tu vrstu financiranja”, zaključio je Lindov.
wpDiscuz