Nevladina organizacija za prikrivanje ratnog puta i ideologije Armije BIH, zaštitu Šerifa Patkovića i njegovih ratnih pustolovina, idealizaciju likova iz crtanih filmova Nasera Orića i Alije Broza Izetbegovića, organizacija koja se u šali prozvala kao “Sud Bosne i Hercegovine” potvrdila je prošle 2019. godine optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.
Optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen.
Taj Sud se smatra objektivnim. Jednako kao i Haaški sud koji nikada nije niti čuo za Križančevo selo, niti za Augustinu Grebenar, niti za Trusinu, niti za Uzdol dok je za Grabovicu kazao da ne postoji dokaz o tome da je itko uopće tamo išta naredio. Eto dogodio se genocid . Nestalo je cijelo jedno selo. Pobijeno je. Nalogodavca nema. Ima zato Haaške pravde.
Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.
U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.
Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.
Prema podacima hrvatske strane na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi HVO-a u središnjoj Bosni.
wpDiscuz
