Published On: Mon, Oct 5th, 2015

POVODOM PET GODINA STAŽA PROFESORA DŽEVADA: Mlaćina matematika u Bugojnu


Autoritet profesora matematike Dževada Mlaće bio je neupitan. Onakav kakav samo može imati ćelavi i strogi profesor predmeta u kojem nema muljanja. Tko je ikada strepio prije sata likovnog ili tehničke kulture. Nikoga nije na popravni odvelo pucanje pile za šperploču ili neuspješno izrezivanje likova od krumpira koji su se umakali u temperu i otiskivali po listovima bloka broj 5.Ali Matematika…strah i trepet i za ambiciozne odlikaše kojima inteligencija nije bila jača strana. Kada dođu teška vremena u školskim hodnicima, kad treba podviknuti, kad se na odmoru proširi nered i galama dovoljno je da iz kabineta matematike poviri ćelava glava i sve utihne. Svaki krupni ponavljač i šejtan uvuče glavu među ramena, nasloni se na školski zid i čeka da ta strašna pojava odgega do zbornice…

_____piše: Matan Nižić l poskok.info
I na ekskurzije se u pravilu vodi jedan profesor matematike koji čuva red i raspuštene infantilne dječake vraća kući žive i zdrave.
Tako je svugdje pa je tako bilo u u Bugonju 1993. Jedan profesor matematike držao je sve konce u svojim rukama. Njegovi „đaci“, loši matematičari u srednjim godinama koji nikada nisu ni došli do kvadratne jednadžbe slušali su ga ko profesora.
Bio je dežurni profesor godinama. „Satovi tjelesnog“ na stadionu Iskre u Bugojnu za pripadnike naroda koji se nije uklapao u „Dževadovu matematiku za Bugojno“ zapisivani su u njegov Dnevnik.
Ispitivanja pred pločom u školama koje su privremeno pretvorene u logore i svaki kontrolni zadatak bio je pod njegovim strogim nadzorom.
Dijelio je opravdane i neopravdane izostanke i uredno ih upisivao u Dnevnik.
Kako je izgledao taj Dnevnik Dževada Mlaće predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, saznali smo kad se pojavio na suđenju skupini bošnjačkih policijskih i vojnih zapovjednika optuženih za zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti u periodu 1993. – 1994.
Dio iz njegovog Dnevnika koji njegovi loši đaci nisu uspjeli spaliti, kao što je bio običaj pred kraj školske godine, glasi ovako:
„Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio vojnika treba da se likvidira.“
Danas je Dževad Mlaćo opet strogi profesor matematike u srednjoj školi u Bugojnu.
Vjerojatno kad prošeta od kabineta do zbornice tišina zavlada školom. To mitsko „Čudovište bosanskog otpora“ danas ima autoritet kakav niti jedan profesor matematike u bosanskoj kasabi nema.
Trećina profesor matematike, trećina predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, trećina slobodan čovjek kao dokaz da se zločini nad Hrvatima tretiraju drukčije.
Dževad će učiti mlade Bugojance matematiku. Možda će prečesto inzistirati na matematičkim paradoksima koji dokazuju da je moguće sa stadiona „Iskre“ odvesti 23 čovjeka a da broj zarobljenika ostane isti.
Nekoliko puta će im možda odvrtjeti neki paradoks kao recimo:
a = b – pretpostavka
a2 = a * a = a * b
a2 – b2 = a * b – b2 – svakoj strani dodano -b2
(a – b)(a + b) = b(a – b)
a + b = b – obje strane dijeljene sa (a – b)
a + a = a – upotrebljena pretpostavka a=b
2a = a
2 = 1
Ovako će valjda dokazati da je „zafalilo“ 23 zarobljenika, ali su njemu i onima koji su ga uzvisili na mjesto profesora matematike svi na broju.
Kakva će se matematika učiti od danas u Bugojnu šejtan će ga znati. Ipak teško je očekivati da će profesor Dževad Mlaćo mladim Bugojancima nastojati prikazati uzvišenost matematike stalno im citirajući sjajnu Platonovu misao:
“Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!”

*Dževad Mlaćo dobio posao u Gimnaziji gdje je mučio Hrvate, (listopad, 2010.)

*Osim profesorskog posla, Mlaćo je donedavno bio i savjetnik u Razvojnoj banci te je smjenjen prošli tjedan.
*Dževad Mlaćo još uvijek je slobodan čovjek  a Tužiteljstvo BIH je kažu nezavisno.
*Dobro jutro Valentine Inzko.