Znanstvenici već dugo smatraju da životinje predviđaju potrese no dosad to nije bilo moguće dokazati: postoje neka zapažanja o tome kako se njihovo ponašanje promijenilo prije kataklizme, a skupina europskih istraživača napokon je objasnila taj fenomen.
Zemljotresi predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudima i okolišu, kao što su se ove godine uvjerili i stanovnici grada Zagreba. Uz to, oni uvijek započinju neočekivano: ne postoje pouzdani sustavi upozorenja koji bi predviđali magnitudu, mjesto i vrijeme potresa u najmanje nekoliko sati.
Danas se to može predvidjeti na temelju promatranja terena i procjena njegove seizmičke aktivnosti, no čak se ni takva analiza ne može provesti svugdje – podaci o djelovanju regija prikupljaju se tek u posljednjih stotinu godina, a sustavi ranog upozoravanja šalju samo izvješća o opasnosti.
Nenormalno ponašanje životinja neposredno prije prirodnih katastrofa ljudi su primijetili davno. Primjerice, potres u Xichangu u Kini 1975. godine predvidio se upravo promatranjem zmija i štakora koji su žurili iz svojih rupa. Lokalne vlasti skrenule su pozornost na njihovo neobično ponašanje i evakuirale stanovnike dan prije katastrofe. Unatoč činjenici da je puno takvih slučajeva, nije bilo dovoljno podataka za cjelovitu statističku analizu.
Nova studija Instituta Max Planck za proučavanje ponašanja životinja konačno je potvrdila da životinje mogu predvidjeti katastrofe. Rezultati su objavljeni u časopisu Ethology.
Da bismo to dokazali, bilo je potrebno promatrati tri uvjeta: životinje moraju točno utvrditi znakove približavanja potresa, mijenjati svoje ponašanje, neprestano reagirati na određeni način, a njihovo bi se ponašanje svaki put trebalo značajno razlikovati od uobičajenog. Mnoga izvješća nisu odgovorila na ove uvjete.
Znanstvenici pod vodstvom Martina Wickelskog osigurali su senzore za nekoliko vrsta potencijalno osjetljivih na zemljotres životinje sa farme u selu Caprilla u Italiji (šest krava, pet ovaca i dva psa). Tijekom promatranja, od listopada 2016. do travnja 2017. u regiji je zabilježeno više od 18 tisuća potresa magnitude do 6,6 po Richterovoj skali. Skupina je odabrala one koji su reagirali na aktivnost u istraživanom području: bilo je to drhtanje koje se dogodilo u blizini farme, ili udaljeno, ali dovoljno snažno da uzrokuje pomicanje tla.
Potom su znanstvenici proučavali ponašanje životinja i usporedili dobivene podatke s mapom seizmičke aktivnosti: što je životinja bila bliže epicentru, to je ranije počela reagirati na drhtavice. Pokazalo se da je lakše prepoznati promjene u ponašanju životinja u skupini nego kad su same.