POTOP HEGEMONIZMA: Kako je Kovačević u Strasbourgu iskompromitirao nacionalizam kojem služi (VIDEO)

Bunoza je nakon rasprave pred Velikim vijećem ESLJP u Strasbourgu na društvenoj mreži X (bivši Twitter) objavio fotografiju s opisom “Naši osmijesi nakon rasprave kažu sve”.

Referirajući se na značenje te poruke, ministar pravde BiH rekao je da je nakon saslušanja u Strasbourgu dobio puno poruka s upitom što se to zapravo događalo pred Velikim vijećem te da je cijelo izaslanstvo koje je branilo BiH na fotografiji bilo pozitivno.

“To je možda najbolja poruka kako smo mi doživjeli to saslušanje. Doista sam zadovoljan nastupom tima koji je branio Ustav BiH. Smatramo da smo zahvaljujući jednoj heroini, Moniki Mijić, i Ljiljani Mijović, bivšoj sutkinji ESLJP dokazali sve naše argumente,  a istovremeno smo i dokazali neosnovanost prvostupanjske presude.

Brkić je kazao da je zadovoljan time što je agent BiH, zajedno sa svojim pravnim timom, obranio ustavni ustroj BiH te da sada valja pričekati odluku hoće li presuda Kovačević biti potvrđena ili će se nešto drugo dogoditi.

Predmet Kovaćević – politički projekt

Govoreći o vlastitim impresijama sa saslušanja pred ESLJP, Bunoza je kazao da je prema njegovom shvaćanju najvažnije to što su suci tijekom rasprave uvidjeli da je predmet Kovačević politički projekt.

“Kada je slovenski sudac pitao Kovačevića ‘Što je vaš cilj te što želite postići ovom predstavkom’, on je kazao da kao građanin FBiH želi glasovati za one stranke u RS koje imaju politiku protiv odvajanja te da pomogne  onim strankama koje imaju drugačiju politiku”, kazao je Bunoza pojašnjavajući da je iz Kovačevićeva izlaganja zaključio da on želi postići to da se ne poštuje politička volja građana u RS.

Ministar prevede BiH kazao je i da je bio iznenađen Kovačevićevim odgovorom na pitanje slovenskog suca da objasni na koji je način on diskriminiran kao građanin Federacije BiH.

“Kovačević je rekao da su svi građani FBiH diskriminirani. Drugim riječima, ne možete biti navodno diskriminirani ako imate neku skupinu koja je u boljem položaju. Konkretno, onda sam i ja, kao pripadnik hrvatskog naroda, diskriminiran jer ne mogu glasovati za političke predstavnike RS”, kazao je Bunoza istaknuvši da mu se činilo da su suci smatrali da je predmet Kovačević sličan  predmetima  Sejdić-Finci, Pudarić ili Zornić. No, kako kaže, tu postoji ogromna razlika.

Sejdić-Finci se, kako je napomenuo Bunoza,  odnosi na pravo da možete biti kandidat odnosno na pasivno biračko pravo dok predmet Kovačević odnosni na aktivno biračko pravo, odnosno da može birati koga želite.

Bunoza je također obrazložio da Kovačević nije imao odgovora kada je predstavnik Republike Hrvatske pojasnio da u zemljama poput Švicarske, Španjolske ili Italije postoje slični sustavi kao u BiH.

Osvrćući se na važnost i specifičnost spomenute rasprave, Bunoza je kazao da suci Velikog vijeća u sličnim slučajevima imaju po nekoliko pitanja dok su ovdje imali 30-40 pitanja. “Ja se nadam da su oni utvrdili pravo činjenično stanje u Basni i Hercegovini”, istaknuo je Bunoza.

BiH se neće morati odreći  svoje ustavne arhitekture zbog pristupanja EU

Upitan je li suština Kovačevićeve apelacije legalizirati nelegitimno političko predstavljanje, Brkić je kazao da samo onaj tko podnosi apelaciju zbog toga što smatra da su mu narušena određena prava zna pravi razlog podnošenja iste.

-U ovome slučaju puno se toga govorilo i vidjelo, čak i u onom trenutku kada je prvostupanjska presuda izašla u javnost prije nego što je službeno objavljena. Dalo bi se zaključiti da je ovo upravo politički motivirao u kontekstu ne samo dokidanja ustavnog načela Bosne i Hercegovine u kontekstu legitimnog zastupanja koje je potvrđeno presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, već se i pojam konstitutivnosti kao takav dovodi u pitanje, rekao je Brkić pojasnivši da se cijela ova priča stavlja pod krinku toga da BiH navodno pod ovakvim ustavnim uređenjem neće moći pristupiti u punopravno članstvo u EU.

Brkić je kazao da je pred BiH upravo proces preuzimanja pravne stečevine EU, ali da se u tom procesu od BiH neće tražiti promjena ustavnog uređenja.

-Mi ćemo vrlo vjerojatno pred samo pristupanje EU morati promijeniti Ustav zbog pojedinih stvari koje ćemo prihvatiti kroz proces pristupanja. Ali, samo ustrojstvo, ta ustavna arhitektura, je samo i isključivo na nama, kaže Brkić.

Brkić vrlo važnim drži i to da ESLJP isključivo utvrđuje da je povrijeđeno određeno pravo pojedinca, ali nikada ne navodi kako se ta presuda treba implementirati. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH kazao je da se i tijekom Neumskih pregovora iz 2022. došlo vrlo blizu rješenja koje bi implementiralo sve presude domaćih i međunarodnih sudova te da je takvo rješenje verificirano od strane Venecijanske komisije.

-Kada nema unutarnjeg dogovora onda se pokušava kroz pravosudni sustav, bio on domaći ili međunarodni – u prvom redu kroz presude ESLJP, bitno utjecati na političke procese u BiH. Kakva god presuda bila, kao što je to bilo i do sada, mi u BiH moramo se dogovoriti kako ćemo je implementirat, rekao je Brkić i pojasnio da je važno graditi konsenzus koji će omogućiti provedbu svih presuda Ustavnog suda BiH i svih presuda Europskog suda za ljudska prava.

Kovačevićevo skandalozno ponašanje 

Govoreći o samom procesu pred Velikim vijećem ESLJP u predmetu Kovačević, Bunoza je kazao da se tim BiH sastojao od zastupnice Monike Mijić i profesorice s pravnog fakulteta u Banja Luci i bivše sutkinje ESLJP Ljiljane Mijović. Također. U Strasbourgu su bila tri ministra pravde; ministar pravde BiH Davor Bunoza, te njegove kolege Vedran Škobić (ministar pravde FBiH) i ministar pravde RS Miloš Bukejlović. “S druge strane bio je gospodin Kovačević, Azra Zornić te bivši strani sudac Ustavnog suda BIH Joseph Marko. Tim BiH fokusirao se na procesne pretpostavke, odnosno na to da vi ne možete tražiti da vas Europski sud zaštiti ako obmanjujete sud, da ne možete tražiti zaštitu ako dostavljate netočne informacije”, rekao je Bunoza.

Bunoza je posebno istaknuo dio u kojem je sudac iz RH pitao Kovačevića kako to da je on doznao za sadržaj presude prije nego je ona službeno objavljena te zašto je dao određenu izjavu u medijima, nakon čega je Kovačević kazao da takvo nešto nije kazao.

“Onda je sudac iz Hrvatske citirao TV medij ‘ta i ta minuta, rekli ste to i to. Tvrdite li da to niste rekli?’ I Kovačević je rekao da to nije rekao. To je bilo skandalozno jer je Kovačević, naravno to rekao”, istaknuo je Bunoza i pojasnio da se pravni tim koji je zastupao BiH fokusirao i na to da je Kovačević prije odlaska u Strasbourg trebao iskoristiti sve pravne lijekove u BiH što on nije učinio.

Promicati ustavno domoljublje 

Brkić je kazao da je Ustav kakav danas imamo u BiH plod Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma te da on treba ostati takav sve dok se mi u BiH ne dogovorimo o nekakvom drugačijem ustavnom aranžmanu.

“Moramo biti oni koji će braniti ustavno domoljublje. Ponekad se dogodi da vas samo zbog imena i prezimena isključuju iz toga da možete biti netko tko ovi zemlju voli, živi, diše i predstavlja na najbolji način. Svim molekulama energije koje imam ću se boriti da takav narativ u BiH ne bude prihvatljiv, da jednostavno onaj tko drugačije politički misli, zove se ili preziva, bude automatski izdajnik i netko tko nije domoljub”, istaknuo je Brkić.

Mijić izložena prijetnjama i opstrukcijama institucija 

U javnosti je bilo govora o problemima i pritiscima s kojima se suočila Monika Mijić, agentica BiH pred ESLJP. Bunoza je kazao da je uvjeren da se nikada niti jednom agentu iz bilo koje druge države nije dogodilo to što se ovih dana događalo gospođi Mijić.

-Zamislite da su njoj pred samo putovanje poništeni putni nalozi iako zakon obavezuje Ministarstvo za ljudska prava BiH da moraju osigurati nesmetan rad agentima. Njoj su, ipak, putni nalog dali u zadnji čas ali su rekli da njena pomoćnica ne može ići. To je išlo dotle da su proglašavali da Mijić ima nelegalan status iako postoje presude Suda BiH koje kazuju da je njen status itekako legalan. Izmislili su priču da je njoj trebala suglasnost Vijeća ministara BiH kako bi uložila zahtjev za preispitivanje presude Kovačević, kazao je Bunoza pojasnivši da je ranije bilo 15 takvih zahtjeva te da nitko nikada nije tražio odobrenje Vijeća ministara.

Bunoza je također kazao da su pojedini ministri slali pismo sucima ESLJP da agenti nemaju njihovo odobrenje za zastupanje. “Tu su čak i suci tražili pojašnjenje, a shvatili su tek o čemu se radi kada im je Mijić pojasnila kakvim je prijetnjama bila izložena. Nju su opstruirali. Zamislite da imate agenticu koja štiti Ustav BiH, a da joj institucije BiH kažu da joj neće dostavljati informacije u ovom predmetu.

Bunoza je također pojasnio da je Mijić bila izložena prijetnjama s ciljem da ona odustane od zastupanja BiH pred ESLJP kako bi  na njeno mjesto došao netko drugi tko uopće neće inzistirati da BiH traži preispitivanje presude Kovačević ili sličnih predmeta.

“U Strasbourgu smo bili prepušteni sami sebi”

Bunoza je kazao da delegaciju BiH u Strasbourgu nitko nije dočekao te da je veleposlanik BiH navodno dočekao drugi tim, dakle tim koji tuži BiH. “U Strasbourgu smo bili prepušteni sami sebi, bez ičije pomoći. To nam je bio dodatni motiv da obranimo BiH” rekao je Bunoza.

Bunoza je pojasnio da je tijekom saslušanja u Strasbourgu shvatio zašto se tolika hajka iz nekih političkih krugova digla zbog agentice Monike Mijić.

– ‘Problem’ je što je stručna osoba došla braniti Ustav BiH. Tu je ‘trebao’ biti netko drugi, ili nije trebao biti nitko. Ako je već Veliko vijeće reklo da će preispitati presudu, u tom smo slučaju svi trebali vidjeti da ima nešto sumnjivo, a ne napadati agenticu, istaknuo je Bunoza.

Ministar pravde BiH kazao je da je delegacija BiH bila medijski napadnuta i zbog nacionalnog sastava.

“Bilo je nevjerojatno da jedan sudac ide na diskreditaciju po nacionalnoj osnovi i pita članove izaslanstva što su po nacionalnosti te gdje su Bošnjaci”, kazao je Bunoza i pojasnio da je Mijić poslala pozive svakoj relevantnoj instituciji te ga je on prihvatio.

Bošnjačkoj agentici rečeno da nikada više neće raditi u pravosuđu

Bunoza je upozorio i na pritiske s kojim se susretala agentica BiH u prvom stupnju u predmetu Kovačević koja je bošnjačke nacionalnosti.

-Njoj je rečeno da više nikada neće raditi u pravosudnim i upravnim tijelima te više ne radi u tim tijelima iako se radi o jako dobroj pravnici. Oni danas pišu ‘pa gdje su Bošnjaci?’ Gospodo, vašim govorom mržnje oni nisu smjeli biti blizu nas, rekao je Bunoza.

Ostatak emisije u pogledajte u nastavku: