Ured sarajevskog odvjetnika Omara Mehmedbašića srijedom liči na prodavaonicu mješovite robe. Između sudskih spisa stoje svežanj plavo-bijelih vrećica i jedan do drugog poredani paketi s cigaretama i kesicama instant-kave. Odvjetnik srijedom pakuje poklone svojim klijentima. Četvrtkom ujutro ih njegov uposlenik nosi u sarajevski Centralni zatvor. I tako svakog tjedna.
Većina Mehmedbašićevih klijenata je koristila pravo na odvjetnika po službenoj dužnosti kojeg plaćaju građani BiH. Na ove obrane je za sedam godina izdvojeno najmanje 76,2 milijuna KM. U tom poslu se godinama izdvaja grupa istih odvjetnika. Njih desetero je zaradilo ukupno 12,75 milijuna KM, tako da za više od tisuću njihovih kolega nije ostalo puno posla.
Najuspješnije predvodi Mehmedbašić, zaradivši 4,3 milijuna KM. To je tri puta više od zarade Izeta Baždarevića koji je na drugom mjestu.
Njih dvojicu slijede: Muhidin Kapo, Selman Zijadić, Midhat Kočo i Indira Karahodžić iz Sarajeva, Šaban Mujčinović iz Tuzle, Petko Pavlović iz Zvornika, Miodrag Stojanović iz Bijeljine te Veljko Ćivša iz Sokoca.
Neki od njih kažu da ih obično biraju klijenti koje su već branili.
”Većina se mojih vraća meni. Ja imam klijenata koje po pet puta branim”, kaže Baždarević.
Zakoni su propisali da odvjetnike po službenoj dužnosti osumnjičeni i optuženi biraju po slobodnoj volji. Mnogi sugovornici CIN tvrde da na ovaj izbor utječu suci, tužitelji i policajci. Iako o tome pričaju i stručnjaci i zatvorenici, nitko nije prijavio nepravilnosti pri dodjeli odvjetnika po službenoj dužnosti.
Odvjetnik za raju
Novac koji je 65 sudova u BiH izdvojilo na obrane po službenoj dužnosti od početka 2010. do kraja 2016. godine dobilo je 1.247 odvjetnika i odvjetničkih ureda. Omar Mehmedbašić je po zaradi daleko ispred svojih kolega.
Zatvorenici kažu da je Mehmedbašić poznat kao ”advokat za raju” koji brani ”pola zatvora”. Novinarima su ispričali da brine o svojim klijentima i šalje im pakete u kojima su hrana, cigarete i kava.
”Svaki četvrtak mi je bilo pred vratima. (…) Pogledam s desne strane: plavo-bijela kesica, sedam kutija Drina cigareta i sedam Nescafe 3u1. Svima tako. Svima koje je on branio”, kaže Rusmir Sinanović koji je na Općinskom sudu u Sarajevu osuđen na godinu dana i deset mjeseci zatvora zbog posjedovanja minskoeksplozivnih sredstava. Njega je Mehmedbašić branio 2014. godine.
”Imao sam prijedlog od Sudske policije, jednog od sudskih policajaca, da uzmem odvjetnika Omara Mehmedbašića”, kaže Sinanović, objašnjavajući kako je izabrao branitelja.
Mehmedbašić je branio i Alena Krtičića, 2016. godine osuđenog na dvije godine i deset mjeseci zbog razbojništva i teške krađe. Krtičić kaže da mu je odvjetnika predložio tužitelj te da se tako radi i sa drugim optuženim: ”Pa, kad dođu prvi put, predloži ga tužitelj ili netko i kasnije, naravno, svi uzimaju Omara”.
CIN otkriva da je Mehmedbašić svojim klijentima činio i nezakonite usluge.
U optužnici protiv Krtičića, između ostalog, piše da je u studenom 2014. godine prislonio maloljetniku repetiran pištolj na glavu i ukrao mu telefon, ali je osuđen za krađu mobitela, uz prijetnju da će izvaditi pištolj.
Krtičić kaže da je maloljetnik tada promijenio iskaz jer mu je odvjetnik Mehmedbašić platio pa je on zbog toga dobio manju kaznu.
Lapo-lapo
”Došao je jedan dan i rekao: eto, dat ću mu 600-700 KM da promijeni iskaz, bi li ti pristao na to? Ja sam rekao pristajem na sve što ide u moju korist. On će”, prepričava dalje Krtičić razgovor s odvjetnikom, ”promijeniti iskaz kada dođe njegovo vrijeme da svjedoči, tu će pomoći, reći će da nije bilo pištolja, nije bilo ništa, da je on to slagao, da se plašio”. Tako je i bilo.
Novinari CIN-a su izvršili uvid u Krtičićev spis i vidjeli da maloljetnik tijekom istrage i suđenja nije govorio isto. U izjavi tužiteljstvu krajem 2014. godine je rekao da je Krtičić repetirao pištolj i naslonio mu ga na sljepoočnicu, a pet mjeseci kasnije je na sudu kazao da mu je Mehmedbašićev klijent samo uzeo mobitel.
Krtičić je ispričao da su morali platiti i majci ovog dječaka jer ih je nakon toga htjela prijaviti, ali ona novinarima CIN-a tvrdi da nije uzela novac. Potvrdila je, međutim, da je njezin sin dobio novac od odvjetnika kako bi promijenio iskaz. Njih dvojica su se i ranije poznavali, jer je Mehmedbašić i maloljetnika prije toga branio na sudu.
Novinari CIN-a su se nekoliko puta sastali s Mehmedbašićem i govorili o obranama po službenoj dužnosti, ali je on odbio službeni razgovor.
U prosincu 2015. godine odvjetnik Mehmedbašić je uhićen zajedno s dvojicom službenika Općinskog suda u Sarajevu. Dan kasnije je pušten. Službenici za izvršenje krivičnih sankcija Ekrem Bezdrob i Pašaga Selimović su optuženi za, između ostalog, uzimanje novca kako bi odlagali odlazak u zatvor Mehmedbašićevim klijentima ili tu kaznu zamijenili nošenjem elektronske narukvice.
U veljači 2017. godine Mehmedbašić se na suđenju pojavio kao svjedok. Potvrdio je da je optužene častio kako bi njegovi klijenti dobili elektronske narukvice, koje im omogućavaju da kaznu služe u kućnom pritvoru.
”Lapo-lapo, bit će tu jedno dvije-tri glave, šta ja znam. (…) Nije to bio novac zbog kojeg bih se ja sekirao, ja sam to više zbog stranaka”, kazao je na sudu Mehmedbašić koji je od sarajevskog Kantonalnog tužiteljstva dobio imunitet pa je umjesto optuženog za davanje mita postao svjedok. Suđenje Bezdrobu i Selimoviću je u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
Utjecaji na izbor odvjetnika
Odvjetnika Mehmedbašića zatvorenici doživljavaju kao prijatelja i kažu da se s njim druže i privatno. Hvale ga čak i oni koje nije branio: ”Svakome izađe ususret, svakom pomogne, donese onima koji nemaju. (…) Pripazi svake sedmice s kavom i cigarama”, kaže Sanela Bešić, zatvorenica tuzlanskog zatvora koja služi kaznu za ubojstvo i razbojništvo. Mehmedbašić je branio tri njezine cimerice pa Bešić kaže da bi voljela da je i nju zastupao, jer je i ”kao odvjetnik jak”.
Ima i onih koji misle drugačije i koji nisu zadovoljni njegovim radom.
”Moje osobno mišljenje je da je to nikakav odvjetnik”, kaže Rusmir Sinanović. Zamjera mu što ga je rijetko posjećivao i što je tijekom posjeta istovremeno razgovarao i s drugim klijentima: ”Priča rečenicu meni, rečenicu ovom, rečenicu meni, rečenicu onom”. Sinanović kaže da ga je angažirao na prijedlog sudskog policajca koji mu je pri dolasku u pritvor rekao: ”Najbolje ti je da uzmeš Omara Mehmedbašića za odvjetnika”.
Osim ovog zatvorenika, još 18 sugovornika CIN-a, među kojima su i odvjetnici i suci, kažu da policajci i sudski policajci utječu na izbor odvjetnika po službenoj dužnosti.
”Gdje prvo privedu osumnjičenog? Neće ga u trafiku odvući! U MUP kantona, u SIPU“, kaže Senad Kreho, dugogodišnji odvjetnik i predsjednik Regionalne advokatske komore u Sarajevu.
CIN je prije šest godina svojim prvim istraživanjem o obranama po službenoj dužnosti ukazao na ovaj problem. Sudska policija FBiH je pokrenula internu istragu u vezi s ovim, ali je postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza.
Glavni zapovjednik Edin Vehabović kaže da od tada nisu imali prijava. Slično kaže i viša inspektorica Federalne uprave policije (FUP) Marina Zović: ”Ja još nisam čula da je u FUP-u bilo slučajeva da netko od istražitelja ili inspektora sugerira na određenog odvjetnika jer ne vidim razloga za to. Tako da mi nismo imali pritužbi u tom pogledu”.
Predstavnici odvjetničkih komora kažu da su o ovim nepravilnostima čuli od kolega, ali nisu dobili nijednu prijavu. Zato ništa nisu ni poduzimali.
Amila-Mimica Kunosić iz Advokatske komore FBiH kaže da su proteklih godina surađivali sa sudovima i analizirali koji odvjetnici imaju najviše slučajeva, pokušavajući da ”dovedu u red” obrane po službenoj dužnosti, ali ništa više od toga nisu mogli učiniti.
”Problem je kod onog dijela kada imamo pritvorske predmete. Tad, kako pritvorenik dođe, on tako dobije instrukciju kojeg odvjetnika da angažira”, rekla je Kunosić na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).
Ova institucija je nakon CIN-ovog istraživanja prije šest godina najavila da će analizirati način izbora odvjetnika. Uvela je sustav kontrole koji je trebao bilježiti bira li odvjetnika optuženi ili ga dodjeljuje sudac. Plan je bio i da se prate iznosi naknada za advokate. Iako je sustav uveden prije pet godina, CIN otkriva da ne funkcionira na najbolji način jer sudovi nisu obvezni da ga koriste i podaci nisu potpuni.
Potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić je nakon razgovora s novinarima CIN-a pokrenula pitanje u vezi s ovom problematikom na sjednici Vijeća. ”Statistika pokazuje da se nešto čudno događa, obzirom da su samo izabrani pojedini branitelji. Non-stop su oni u vrhu te liste”, kaže Jukić.
Sudačka procjena
Osumnjičeni i optuženi se, prema zakonima, mogu braniti sami ili uzeti odvjetnika koji će ih zastupati. Odvjetnik mora biti uz klijenta kada se predlaže pritvor te ako su u pitanju: maloljetnik, nijema ili gluha osoba i osumnjičeni ili optuženi kojem prijeti dugotrajni zatvor. Između ostalog, odvjetnika mogu dobiti i siromašni, odnosno oni ”slabog imovinskog stanja”.
Zakon svima daje pravo da sami izaberu odvjetnika po službenoj dužnosti kojeg plaćaju građani. Njihova imena se nalaze na listama koje formiraju odvjetničke komore. U entitetima se ovim poslom mogu baviti svi odvjetnici koji to žele, dok za postupanje pred Državnim sudom odvjetnik mora, između ostalog, imati sedam godina relevantnog radnog iskustva. Liste se dostavljaju policiji, tužiteljstvu i sudovima. Ako osumnjičeni sam ne izabere odvjetnika, sud mu ga dodjeljuje.
Novinari CIN-a su razgovarali s 87 odvjetnika širom BiH, 19 sudaca i 58 osuđenika u federalnim zatvorima. Ministarstvo pravde Republike Srpske nije odobrilo posjetu zatvorima u ovom dijelu zemlje, smatrajući da bi zatvorenici mogli govoriti neistinu, što bi izazvalo reakciju odvjetnika i komora.
Mnogi sugovornici kažu da se pri dodjeli odvjetnika po službenoj dužnosti zakon često ne poštuje.
”To je javna tajna da svaki sud ima svog advokata i istog suca. Neki budu 15 ili 20 puta po službenoj dužnosti, a neki samo jednom”, kaže Bojan Nuk, osuđen na Općinskom sudu u Travniku na godinu i po dana zatvora za neovlašteno držanje i proizvodnju opojnih droga. Zadovoljan je radom svog branitelja Bekira Ferizovića, a kaže da ga nije birao sam, već mu ga je sudac predložio. Ferizović je najplaćeniji branitelj po službenoj dužnosti u Srednjobosanskoj županiji gdje je za sedam godina zaradio skoro 300.000 KM. Gotovo polovinu je zaradio upravo na Općinskom sudu u Travniku. Kaže da ga suci ne favoriziraju.
”Nema to, kakvi, to je smiješno.” Prva iza njega po zaradi na ovom sudu je odvjetnica Vildana Đidić-Bradarić koja je zaradila četiri puta manje novca.
Anel Livnjak, koji u zatvoru u Busovači služi kaznu za više krivičnih djela, kaže da mu sutkinja Općinskog suda u Travniku Silva Belegić-Perčinlić nije dozvolila da bira odvjetnika, već mu je ona dodijelila Adila Lozu. Ova sutkinja kaže da to nije istina: ”Ako ćete vjerovati takvim osobama, onda gdje će otići ova država!”
Marija Aničić-Zgonjanin, predsjednica Okružnog suda u Banja Luci, kaže da su zloupotrebe moguće. I sama je u svom sudu primijetila da jedan sudac uvijek postavlja istog branitelja po službenoj dužnosti pa ga je isključila iz faze postupanja u kojoj može dodijeliti odvjetnika.
Čista para, fini predmeti
”On stranci kaže, to su meni rekli daktilografi, prstom samo – ovaj ti je dobar”, objasnila je, ali nije željela reći o kome se radi.
I Veljko Krejić, predsjednik Osnovnog suda u Gradišci, ne bježi od činjenice da suci postavljaju odvjetnike mimo redoslijeda na listi: ”Odrediš mu odvjetnika koji zna krivicu. Ne vrijedi mu staviti onog koji tjera izvršenje i parnicu. To je procjena suca koga će”. Suci ovog suda su u 30 slučajeva dodijelile odvjetnika, a samo šest puta je osumnjičeni sam birao.
Većina sudaca s kojima su razgovarali novinari CIN-a kaže da ne favoriziraju bilo kojeg odvjetnika i da optuženi koji dođu pred njih uglavnom znaju koga će izabrati. Službeni podaci, ipak, govore drugačije. Od 310 predmeta koji su vođeni pred Općinskim sudom u Orašju i u kojima su branili odvjetnici po službenoj dužnosti, 210 puta ih je sudaca birao.
Od 150 slučajeva u Općinskom sudu u Bugojnu suci su dodijelili odvjetnika 116 puta. Više od polovine, odnosno 82 puta, birala je sutkinja Katica Soldo. Ona kaže da radi s maloljetnicima kojima odredi branitelje i prije nego što slučaj dođe na sud, jer je tijekom istrage kontaktiraju policija ili tužiteljstvo. Sutkinja Soldo kaže da pri prvom pojavljivanju na sudu maloljetnici mogu promijeniti branitelja.
Dijana Hadžijusufović, odvjetnica iz ovog grada, kaže da suci i tužitelji sugeriraju optuženima izbor branitelja: ”Onda stranka neuka, veze nema, pa da bi izašla ususret sucu i tužitelju, odabere to što je po sugestiji išlo”.
Hadžijusufović je dvaput branila po službenoj dužnosti. Tvrdi da se ovakva dbrana ne odbija: ”Čista para, fini predmeti”.
Općinski sud u Bugojnu je jedini odbio dostaviti podatke o naknadama koje je isplatio braniteljima po službenoj dužnosti. ”Vjerujte da su to bagatelne naknade”, kaže sutkinja Katica Soldo.
CIN.ba
wpDiscuz