Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture razmatra mogućnost povezivanja krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom države pontonskim mostom.
Potvrdio nam je to ministar Siniša Hajdaš Dončić kazavši da je prijedlog o pontonskom mostu koji je dobio dao Hrvatskim cestama na analizu. Ministar kaže da ideja o plutajućem mostu ima dosta otvorenih pitanja i da će početkom sljedećeg tjedna dobiti gotovu analizu o tome iz HC-a.
Dijelovi iz šibenske tvrtke
A prijedlog o postavljanju plutajućeg mosta između kopna i poluotoka Pelješca, koji bi tako zamijenio pelješki most, Ministarstvu su iznijeli američki poduzetnik i vlasnik tvrtke The Adriatic Group James Chuck i hrvatska arhitektica Maja Bručić, direktorica tvrtke Lotus Architecti.
Prema njihovu prijedlogu, izrada i polaganje pontonskog mosta stajali bi 36 milijuna eura, a iskoristilo bi se i već uloženih 22 milijuna eura koji su potrošeni za pripremu gradnje mosta kopno – Pelješac. Ukupna cijena pontonskog mosta tako bi bila manje od 25 posto cijene pelješkog mosta.
James Chuck kaže da bi pontonski most bio dug 2,4 kilometra i bio položen kao i pelješki most od kojega se odustalo.
Pontonski most bi se, prema njegovim riječima, isplatio za 10 do 15 godina, a prijelaz njime naplaćivao bi se tri eura. Most bi imao dva traka, sastojao bi se od 90 pontona, a na sredini bi se oni mogli podizati kako bi mogli prolaziti brodovi. Stoga Chuck smatra da bi pontonski most bio prihvatljiv i Bosni i Hercegovini zbog mogućnosti prolaska brodova, a što je bilo sporno kod projekta gradnje mosta kopno – Pelješac, pa je taj most morao biti na jednom dijelu jako visok kako bi ispod njega mogli prolaziti brodovi. Vozila bi pontonski most prelazila brzinom do 50 kilometara na sat.
Američki poduzetnik pri tome navodi i da bi se dijelovi za plutajući pelješki most mogli sagraditi u šibenskoj tvrtki Marinetek koja proizvodi pontone za marine, a pritom bi se koristila švedska i finska tehnologija.
– Pontonski most najbolje je rješenje problema povezivanja Hrvatske, ali na državi je da odluči hoće li ići u realizaciju tog projekta. U svijetu postoje veliki pontonski mostovi. To rješenje povezivanja primijenjeno je, primjerice, u Norveškoj i Dubaiju – kaže Chuck. Jedno od otvorenih pitanja koje spominje ministar Hadaš Dončić je, dodaje, detaljna studija isplativosti. Kao mogući način financiranja projekta pontonskog mosta navodi javno-privatno partnerstvo ili davanje projekta u koncesiju.
No pontonski most, ako ga i prihvati resorno ministarstvo, naići će na velike otpore na lokalnoj razini. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, član HDZ-a, kaže da se u županiji zauzimaju za čvrstu vezu s ostatkom zemlje i da je to jedino prihvatljivo rješenje. A to je stav i cijelog HDZ-a.
Stopirali trajekte
– Most je predviđen i našim prostornim planom, a ovakva instant rješenja samo zamagljuju problem – smatra Dobroslavić te dodaje da razumije da je most skuplje rješenje, ali da se od njega nije trebalo odustati, nego samo reći za koliko godina ga je moguće sagraditi.
Lokalne dubrovačke vlasti stopirale su ideju i uvođenje trajektne linije Komarna – Brijesta, a “oružje” za to im je bio prostorni plan koji je u njihovoj nadležnosti. Isto bi se moglo dogoditi i s idejom pontonskog mosta.
Bio bi najduži ponton u Europi
Ako bi se realizirala ideja pontonskog mosta između kopna i poluotoka Pelješca, koji bi bio dug 2,4 kilometra, bio bi to najduži plutajući most u Europi i drugi najduži u svijetu. Jedini duži od pelješkog pontonskog mosta bio bi onaj u Seattleu koji je dug 4750 metara i u prometu je od 1963. godine. James Chuck tvrdi da je pontonski most jeftinije rješenje ne samo od gradnje mosta nego i od trajektne linije, koja se planirala uvesti od Komarne do Brijeste.
wpDiscuz