Published On: Mon, Dec 10th, 2012

POMOĆ HRVATIMA U BiH: Hrvatska od Hrvata u BiH uzima milijarde, a vraća tek “mrvice”

SARAJEVO –  Hrvatska je u proračunu predvidjela 140 milijuna kuna za pomoć manjinama. Istodobno je za programe i projekte Hrvata u BiH namijenila 15 milijuna kuna. Naši sugovornici, koji se nalaze na čelu najznačajnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija u BiH, kažu kako je postalo apsurdno uopće razgovarati o raspodjeli ovih “mrvica”.
Još više su ogorčeni činjenicom kako Hrvatska najviše svoje robe proda upravo u BiH, sigurno najviše u područjima u kojima žive Hrvati. Po podacima agencija za statistiku dvije zemlje, u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ove godine Hrvatska je u BiH izvezla roba u vrijednosti od oko 630 milijuna eura. Istodobno se u Hrvatskoj stvara slika kako su Hrvati u BiH samo teret Zagrebu, a zaobilazi se činjenica koliko tvrtke iz Hrvatske zarađuju u BiH. Jedan samo primjer tomu je problem korištenja hidropotencijala Buškog jezera od Hrvatske elektroprivrede, koji se ni nakon 16 godina ne bliži svom rješenju, zbog čega naša zemlja na godišnjoj razini, navode naši dužnosnici, gubi na desetke milijuna maraka, a HEP kod plaćanja ionako mizernih naknada općinama Tomislavgrad i Livno sve više “provodi samovolju”. Treba li spomenuti tisuće gostiju koji ljetuju na hrvatskim obalama?

Hvala Hrvatskoj, ali…

Naši sugovornici po pravilu podržavaju činjenicu da je mnoštvo fiktivnih kulturno-umjetničkih društava i nevladinih udruga ove godine demaskirano. No, ima i onih koji se trude zaista nešto raditi i što je prepoznato u našoj javnosti, no oni su ove godine ostali bez sredstava.
U Hercegovini je Matica hrvatska Mostar za manifestaciju “Mostarsko proljeće” dobila 100.000 kuna. Kažimo kako je ova međunarodna kulturna manifestacija članica i europskih kulturnih festivala. Predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović ističe kako se svake godine priredi oko 40-ak raznoraznih najkvalitetnijih programa.
-Odobrena sredstva kao potpora tome projektu su u pravom smislu riječi “simbolična”, kaže Muselimović. On osobno misli kako je financiranje kapitalnih projekata dobar način, ali ističe i činjenicu kako na svakom segmentu ovog našeg prostora nedostaje sredstava.
HKD Napredak je dobio 200.000 kuna za projekt proširenja i adaptacije knjižnice u Sarajevu. Predsjednik jedne od najznačajnijih institucija Hrvata u BiH dr. Franjo Topić kaže kako prije svega treba reći: “Hvala!” kad vam netko nešto daruje. Ističe kako odgovor na pitanje je li bolje financirati stotine malih ili par velikih projekata ne može biti samo “da” ili “ne”.
– Mnoge male zajednice nisu imale šanse doći do sredstava. Kako će neko selo kod Čitluka dobiti par tisuća kuna koliko im je potrebno za neke njihove potrebe, kaže dr. Topić. On je mišljenja kako bi Hrvatska trebala još više pomagati Hrvatima u BiH i ukazuje na činjenicu da Hrvatska najviše svoje robe izveze i proda u BiH, a brojka se godišnje kreće oko milijardu eura.
– Osim toga, pogledajte nogometaše, rukometaše, tenisače… Hrvatska je teško zamisliva bez BiH. Nekadašnji predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza jedne prigode je kazao kako hrvatski nogomet bez BiH ne može živjeti, kaže predsjednik HKD-a Napredak. Nije siguran za što su sve aplicirale podružnice, no kaže kako su imali još dva velika projekta koja, nažalost, nisu prošla.
– U Garevcu kod Modriče obnavljamo jednu staru školu koja ima višestruko značenje, ne samo za sastajanje, nego i u smislu povratka i suživota ljudi koji tamo žive. Napretkov dom u Zenici je u ruševnom stanju, trebalo bi promijeniti krov, električne i vodovodne instalacije, navodi dr. Topić. Ističe i kako je središnjica Napretka bila dosad u hrvatskom proračunu, a sad sva sredstva prelaze na Ured za Hrvate izvan RH.
-To je sad zapelo, no nadamo se da će se ta pomoć nastaviti, posebice ako znamo koliko i što Napredak radi i što on znači za hrvatski narod kako u BiH tako i u Hrvatskoj, ističe dr. Topić.

Čuvanje baštine

Izdavačka kuća “Synopsis” iz Sarajeva dobila je za svoj izdavački program pola milijuna kuna. Direktor i vlasnik ove kuće Ivan Pandžić kaže kako podržava to što je Vlada RH odlučila novac iz proračuna dati onima koji stvarno nešto rade. Navodi kako je 12 godina aplicirao za ova sredstva, a da nikad nije dobio niti odgovor zašto nisu prihvatili projekt, a da je u dnevnicima na HRT-u samo ove godine toliko, ako ne i više puta, predstavljen rad ove kuće u očuvanju kulturne baštine BiH i Hrvata s ovih prostora.
– Evo vrlo konkretno za što smo dobili potporu. Tu su Drugo kolo “Iz Bosne Srebrene”, što je zbirka franjevačkih rukopisa i monografija “Kulturna povijest BiH”. Ovo sve skupa vrijedi 4,5 milijuna kuna, ističe Pandžić koji kaže kako mu je osobno izuzetno žao jer nije prošao kapitalni projekt “Hrvatske enciklopedije BiH”. Ova enciklopedija s “Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga” Matice hrvatske čine jednu zaokruženu cjelinu.
Direktor Hrvatskog narodnog kazališta, koje je apliciralo za dva projekta i koje je za dovršetak zgrade u kojoj će djelovati dobilo pola milijuna kuna, kaže kako još uvijek nije dobio ugovor i ne zna što u ugovoru stoji.
– Mislim da je to Vlada RH ove godine korektno odradila. I mi smo godinama dobivali od raznih donatora kojekakve “mrvice”. Godinama govorim kako bi se trebalo izabrati nekoliko projekata i u njih uložiti novac, a iduće godine u par drugih. Kad sazovete stotinu aplikanata i date im po dvije tisuće maraka, što ćemo oni s tim, ističe direktor HNK Mostar Ivan Ovčar.
Naši sugovornici, čelnici najznačajnijih institucija u Hrvata u BiH, ističu pak kako je najgora i činjenica da će i ovi projekti koje je Hrvatska podržala iz svog proračuna biti kritizirani, odnosno da će se i u Hrvatskoj i u BiH odmah naći brojni “zli jezici”.

Piše: Predrag Zvijerac l Dnevni list