Hrvatsko pitanje u BiH je prvi kopenhaški politički kriterij
Njemačko-britanska inicijativa o novom pristupu BiH europskim integracijama naišla je na opće odobravanje. No što ona sadrži? Možda je najbolje objašnjenje ponudila hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja se pohvalila kako se nova inicijativa naslanja na hrvatski plan.
Preraspodjela rokova Prema mišljenju Vesne Pusić, riječ je o dva temeljna pitanja. Mijenja se metoda, ali donekle i cilj. “BiH mora prijeći iz pasivne uvjetovanosti u aktivnu”. No, što znači ova diplomatska rečenica? Pusić pojašnjava: “To znači postaviti uvjete koji se moraju ispuniti. Ono što su ranije bili preduvjeti za početak procesa, sad su sastavni dijelovi procesa.Ukorak s Albanijom
Politički – to jest, stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava te zaštitu manjina i gospodarski – postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva, sposobnost da se nosi s konkurencijskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije. Pa ipak, neće doći do smanjenja standarda za BiH u pristupanju Europskoj uniji, a tražit će se da se bh. političari obvežu pismenom izjavom na provođenje institucionalnih reformi te prihvaćanje obveza da će s EU dogovoriti Mapu puta za opsežan plan reformi.
Na taj način bi prvi korak novih bh. vlasti trebao biti uspostavljanje mehanizama koordinacije u vezi s eurointegracijama kako bi za početak bila osigurana sredstva od EU-a. Iako postoje strahovi da će se pokušati zaobići hrvatsko pitanje u BiH, ono će i dalje biti na stolu jer bez njega nema provedbe prvog kopenhaškog političkog kriterija. Osim toga, ministri vanjskih poslova Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva već u drugoj rečeni o novom mandatu bh. vlasti navode na čemu počiva BiH. “Te četiri godine bit će odlučujuće za budućnost Bosne i Hercegovine, za sve njezine narode”, napisali su Hammond i Steinmeier.
U pismu, nakon presude “Sjedić i Finci”, ističu da “novi pristup znači kako prepoznajemo da postoji veliki broj važnih političkih, socijalnih i ekonomskih reformi koje se također moraju provesti i možda se to može postići prije”. Presudnu ulogu u rješavanju hrvatskog pitanja trebala bi odigrati upravo Hrvatska. “Nijedan narod u BiH ne može napredovati, a da sva tri ne napreduju skupa”, rekla je Pusić. Njemačko-britanski plan bit će stavljen na dnevni red šefova europskih diplomacija 17. studenoga. Jasno je da su iza plana stale dvije najjače zemlje EU-a na razini ministara vanjskih poslova. Osobni pečat dvojice ministara najmoćnijih europskih zemalja daje novoj strategiji na važnosti i trebao bi vući BiH u korak s Albanijom.
“Ako se početni plan reformi potpuno primjeni, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo tada bi podržali podnošenje prijavu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU”, poručuju iz Berlina i Londona.
Vecernji.ba
ANALIZA: NA ČEMU SE TEMELJI NJEMAČKO-BRITANSKI PLAN