U složenom političkom okruženju Bosne i Hercegovine, Bosanskohercegovački Hrvati sve se više nalaze u situaciji u kojoj pitanje političke i građanske blokade postaje neizbježan alat borbe za jednakopravnost.
Iako Hrvatski narodni sabor (HNS) redovito poziva na suzdržanost i oprez u ovim turbulentnim vremenima, stvarnost na terenu nameće pitanje – do kada se može izbjegavati blokada kao krajnji čin otpora?
Politički kontekst: Hrvatima u BiH oduzima se legitimitet
U srcu političke krize leži dugogodišnji problem devalvacije glasa hrvatskog naroda u BiH. Izborni zakon, koji već godinama ne osigurava istinsku ravnopravnost među konstitutivnim narodima, doveo je do toga da Bosanskohercegovački Hrvati ne mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Umjesto toga, izabrani su kandidati koje podržavaju druge etničke zajednice, što dovodi u pitanje samu bit političkog sistema i ravnopravnosti.
Posljednji izbori, kao i već odavno kompromitirani politički procesi, ponovno su pokazali da Hrvati u BiH, unatoč ustavnoj odredbi o konstitutivnosti, nemaju kontrolu nad izborom svojih legitimnih predstavnika u ključnim političkim institucijama. Ovakva praksa, iako je Ustavni sud BiH već donio presude u korist promjena izbornog zakona, godinama ostaje netaknuta. U tom kontekstu, frustracija i nepovjerenje Hrvata prema postojećem političkom sistemu sve više raste.
HNS poziva na strpljenje, ali koliko dugo?
HNS je dosad uglavnom pozivao na strpljenje, tražeći diplomatska rješenja i političke dogovore, vjerujući da će se kroz razgovore i pregovore s ostalim političkim akterima u BiH postići konsenzus. No, unatoč ovim nastojanjima, istinska promjena je izostala, a hrvatska politička volja i dalje je marginalizirana.
Politički lideri HNS-a s pravom pozivaju na suzdržanost i upozoravaju na negativne posljedice radikalizacije, ali pitanje je koliko dugo mogu kontrolirati rastući bijes i frustraciju vlastitog biračkog tijela. Hrvati, sve svjesniji svoje političke marginalizacije, sve više gledaju prema blokadama i građanskom neposluhu kao potencijalnim sredstvima borbe za svoja prava.
Građanski neposluh: Neizbježan korak?
Unatoč pozivima HNS-a da se ne ide putem blokada, neizbježno je da će se, ukoliko politički procesi i dalje ostanu blokirani, pitanje građanskog neposluha otvoriti u punom intenzitetu. Povijest nam pokazuje da kada sustav ne osigurava jednakopravnost, marginalizirane skupine nemaju mnogo izbora osim da se okrenu radikalnijim oblicima političkog pritiska. Blokade institucija, blokada prometnica, organizirani protesti i građanski neposluh nisu nepoznanica ni u BiH, ni na širem europskom prostoru.
Primjer Katalonije ili Škotske, gdje su građanske blokade i neposluh korišteni kao sredstvo političkog pritiska, može poslužiti kao inspiracija za one koji smatraju da su svi drugi putevi iscrpljeni. Također, valja podsjetiti da su blokade i građanski neposluh, iako radikalni, legitimni oblici borbe u demokratskom društvu. Oni nisu izraz slabosti, već posljednje sredstvo kada su svi drugi načini iscrpljeni.
Održivost sustava i legitimna blokada
Bosanskohercegovački Hrvati sve više shvaćaju da se bez promjena u izbornom zakonu i političkom sustavu, njihova pozicija unutar BiH može samo dodatno pogoršati. Sustav koji ne uvažava glas jednog konstitutivnog naroda postaje neodrživ, a politički sustav koji se temelji na nepravednim pravilima ne može očekivati pasivnost obespravljenih. Blokade, koje su još uvijek na marginama političkog diskursa, sve više postaju ne samo legitimna opcija, već i neizbježan korak u borbi za prava Hrvata u BiH.
Lokalni izbori kao prilika
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, u kontekstu majorizacije i nedostatka političke pluralnosti, sve više postaju ogledalo dubljeg problema za Hrvate u BiH. Kako se Hrvati suočavaju s kontinuiranim marginaliziranjem unutar političkog sustava, njihovo povlačenje s biračkih mjesta može postati oblik izražavanja nezadovoljstva. Odbijanje sudjelovanja na lokalnim izborima ne bi samo poslalo poruku Bošnjacima, nego i hrvatskoj političkoj eliti koja dominira političkom scenom.
Blokada kao oblik građanskog neposluha
Sve veći broj Hrvata apstinira od glasovanja, što ide u korist bošnjačkim političkim planovima. Blokada lokalnih izbora mogla bi postati moćan alat građanskog neposluha, ali usmjerenog prema vlastitoj političkoj eliti, prije svega HNS-u i njegovoj neupitnoj dominaciji unutar hrvatskog političkog prostora. Time bi se poslala jasna poruka da Hrvati ne žele izlaziti na izbore samo zato što moraju birati iste kandidate i stranku koja monopolizira hrvatsku političku scenu.
Ovaj oblik bojkota nije samo reakcija na političku majorizaciju Bošnjaka, već i na percepciju da Hrvati nemaju stvarni izbor unutar vlastitog političkog korpusa. Time bi Hrvati pokazali da im je sustav, koji prisiljava na političko jedinstvo, nametnut i da unutar tog okvira nemaju mogućnost izražavanja političkog pluralizma.
Uskraćivanje pluralizma i poruka OHR-u
Bošnjački politički akteri kontinuirano koriste majorizaciju kao sredstvo kontrole nad hrvatskim glasovima, dok OHR i međunarodna zajednica zatvaraju oči pred tim problemom. Blokada lokalnih izbora, uz jasno artikuliranu poruku o uskraćivanju političkog pluralizma Hrvatima, mogla bi prisiliti međunarodne aktere da ozbiljno sjednu s HNS-om i započnu proces reforme izbornog zakona.
Odbijanje sudjelovanja na izborima u većinskim hrvatskim općinama, poput Mostara, Čitluka ili Širokog Brijega, moglo bi izbjeći stvaranje međunacionalnih tenzija, dok bi istovremeno destabiliziralo političku dinamiku unutar Federacije. Blokada izbora bez izazivanja incidenata ili nereda pokazala bi da Hrvati mogu iskoristiti legitimna sredstva građanskog otpora kako bi ostvarili svoje političke ciljeve.
OHR i ambasada SAD-a: Ključni akteri u očuvanju postojećeg stanja
Američka ambasada, zajedno s OHR-om, dosljedno se postavljala kao faktor stabilnosti, no sve više Hrvata ih percipira kao one koji podržavaju status quo koji je, kako tvrde, “genocidan i protuhrvatski”. Ovaj osjećaj raste posebno zbog ignoriranja poziva za reformu izbornog zakona, što potiče percepciju da međunarodna zajednica aktivno podržava bošnjačke političke interese nauštrb hrvatskih.
Ako bi Hrvati uspjeli blokirati lokalne izbore, a da pri tome ne izazovu nasilne tenzije, međunarodni akteri više ne bi mogli ignorirati ovu situaciju. Na taj bi se način stvorio pritisak da se otvori dijalog o promjeni izbornog zakona, jer bi postalo jasno da status quo više nije održiv.
Blokada kao rješenje?
Hrvati u BiH suočavaju se s dilemom: ili nastaviti s trenutnim političkim procesima koji ne osiguravaju stvarnu jednakopravnost ili se odlučiti za blokade i građanski neposluh kao sredstvo pritiska. Blokada lokalnih izbora mogla bi postati ključni alat u borbi za reformu izbornog zakona, ali i način da se unese promjena unutar hrvatske političke scene. Ako se takav oblik otpora provede na način koji izbjegava nasilje i međunacionalne sukobe, Hrvati bi mogli prisiliti i HNS i međunarodnu zajednicu na hitne promjene.
Hoće li FTV smjeti izvještavati o blokadama?
Pitanje o tome hoće li FTV smjeti izvještavati o potencijalnim blokadama, s obzirom na stavove američkog ambasadora, otvara zanimljivu raspravu o slobodi medija i dvostrukim standardima u percepciji demokratskih sredstava otpora. Iako blokade predstavljaju legitimno sredstvo građanskog neposluha, posebno u kontekstu političke borbe za prava, one su u bh. javnom diskursu često prikazane kao “retrogradne” i “opasne”.
Američki ambasador, koji je jasno stavio do znanja da ne podržava blokade, stvara dodatni pritisak na medije poput FTV-a. S obzirom na političku osjetljivost i utjecaj ambasade SAD-a na domaću političku scenu, moglo bi se postaviti pitanje hoće li FTV, koji često prati agendu međunarodne zajednice, imati prostora da objektivno i nepristrano izvještava o blokadama, čak i ako su one demokratsko sredstvo izražavanja nezadovoljstva, kao što ih je koristio i Barack Obama tijekom svoje karijere.
Uzimajući u obzir medijsku dinamiku u BiH, postoji mogućnost da će FTV ili selektivno izvještavati o blokadama, ili ih prikazivati u negativnom svjetlu, kako bi izbjegao sukob s dominantnim stavovima međunarodnih aktera i vladajuće elite.
wpDiscuz
