Piše: Max Primorac l The National Interest
Plinovod između politike i korupcije
Južna plinska interkonekcija mogla je omogućiti isporuku američkog prirodnog plina u BiH i tako smanjiti dominaciju Rusije. Hrvatska je već postavila temelje ovom projektu izgradnjom LNG terminala 2019., unatoč pritiscima klimatskih lobija. No, BiH, zemlja s ustavnim kaosom i povijesnim etničkim tenzijama, postala je poligon za političko inženjerstvo američke administracije.
Zakon o plinovodu prošao je bez potpore hrvatskih predstavnika, ostavljajući kontrolu nad projektom BH Gas-u, kompaniji s isključivo bošnjačkim upravljačkim kadrom. Hrvatski lideri su taj potez okarakterizirali kao sustavno brisanje njihovog utjecaja, dok je sam zakon izazvao optužbe za korupciju i diskriminaciju.
Identitetska politika umjesto energetske sigurnosti
Murphyjeva strategija fokusirala se na guranje “bosanskog identiteta” kao nadređenog nacionalnim identitetima. No, taj konstrukt ne prepoznaju ni Hrvati ni Srbi, dok čak i mnogi Bošnjaci traže alternativna državljanstva. Kritičari smatraju da ovakav pristup dodatno pogoršava ionako napetu situaciju u regiji.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović otvoreno je prozvao Murphyja za “ponižavanje” Hrvata u BiH, dok su hrvatski zastupnici u Parlamentu BiH doživjeli prijetnje i pritiske američkog veleposlanstva.
Tko su pobjednici, a tko gubitnici?
Najveći pobjednici ovakvog raspleta su Rusija i Kina, koji profitiraju na destabilizaciji Europe, te Turska, koja kroz Sarajevo širi politički islam. Gubitnici su katolički Hrvati, koje BiH tretira kao građane drugog reda, i Amerika, čija energetska dominacija u Europi biva oslabljena.
Dok zakon o plinu čeka odobrenje u Domu naroda, postavlja se pitanje hoće li Visoki predstavnik, s ovlastima konačnog sudca, stati na stranu Bošnjaka i time dodatno urušiti Daytonski sporazum.