Published On: Čet, lis. 18th, 2018

PLENKOVIĆ LIDERIMA EU POJASNIO ČIME JE HRVATSKA NEZADOVOLJNA NAKON IZBORA U BiH ‘Mislim da su nakon mog izlaganja shvatili dimenziju problema’

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković je na summitu EU liderima država članica govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini te je naišao na razumijevanje kolega i, kao rezultat toga, na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove EU bit će provedena temeljita rasprava o BiH i o reformi izbornog zakona.

– Pojasnio sam članicama i članovima Europskoga vijeća rezultate općih izbora u Bosni i Hercegovini i činjenicu da smo zabrinuti za scenarij u kojem su u Federaciji većinski konstitutivni narod, dakle Bošnjaci, izabrali člana Predsjedništva Hrvata, suprotno onome što je praktički bila većinska vrlo uvjerljiva volja Hrvata u Bosni i Hercegovini koji su glasali za dosadašnjeg člana Predsjedništva. Pojasnili smo to na način da se time izigrava duh Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma. Takav scenarij nije dobar niti za funkcioniranje BiH niti uopće za dobar osjećaj sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama, rekao je Plenković.

On je rekao da je apelirao posebno na one članice EU koje su ujedno i članice Vijeća za provedbu mira da pomognu političkim akterima u Bosni i Hercegovini da se usvoji jedan novi izborni zakon koji bi bio pravedan, u skladu s presudama Ustavnoga suda i koji bi omogućio ovakvu svojevrsnu zlouporabu postojećih propisa koji su doveli do ovakve situacije.

– Mislim da su nakon mog izlaganja većina kolega u biti tek tada shvatili dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to jako teško razumljivo. Podržali su intervenciju i bugarski premijer Borisov, i mađarski premijer Orban i, zanimljivo, španjolski premijer Sanchez, francuski predsjednik Macron, visoka predstavnica Mogherini također je pojasnila i uvažila sve naše argumente. Ono što smo zaključili je da će na razini Vijeća za vanjske poslove, nakon što budu objavljeni službeni rezultati, biti provedena prava detaljna unaprijed pripremljena rasprava koja bi pomogla da se Europska unija više angažira na onome što je očito propušteno za ovaj izborni ciklus. Naravno da sam to govorio iz kuta zemlje koja je najviše angažirana i najveći je odvjetnik puta Bosne i Hercegovine prema EU u svim mogućim prilikama, kao što su bile i sve vlasti Republike Hrvatske u zadnih tridesetak godina. Tako da možemo biti, što se tiče ove teme, zadovoljni i s odjekom i s njenim razumijevanjem, jer većina njih na ovoj razini niisu mogli to još tako do sada čuti, rekao je novinarima u Bruxellesu hrvatski premijer.

Ranije na summitu su kao glavne teme dominirale unutarnja sigurnost i migracije kao i Brexit, o čemu su šefovi država ili vlada raspravljali za večerom.

Iako je atmofera bila pozitivna, nije bilo pomaka na summitu EU koji bi omogućili preokret u pregovorima o Brexitu. Kako je prenio i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković novinarima nakon sastanka, neće biti održan izvanredni summit u studenom, osim ako do tada ne bude postignut sporazum između dva pregovarača. Ali i Plenković se nada da će biti moguće doći do dogovorenog rješenja, a ponuda Europske unije Velikoj Britaniji u pregovorima o njezinu izlasku je nazvao “dobrom i velikodušnom”.

– Mislim da je ponuda EU koja je na stolu jako dobra za Ujedinjenu Kraljevinu. U ovom trenutku više se radi o tome što oni mogu prihvatiti s obzirom na političku situaciju tamo. Što se tiče ponude EU, ona je velikodušna, rekao je on.

– Spremni smo uložiti dodatne napore u pregovarački proces, ali ne želimo a priori fiksirati novi izvanredni sastanak na vrhu koji će se održati jedino ako se postigne dogovor na razini pregovarača, a ako toga ne bude onda će se o tome razgovarati tek na redovitom summitu u prosincu, rekao je Plenković.

Šefovi država ili vlada 27 članica EU nisi niti razočarani niti oduševljeni onime što su čuli od britanske premijerke Therese May koja im je prije večere u 15 minuta iznijela svoje viđenje procesa, ali nije dala nikakav novi konkretan prijedlog kojim bi se otklonila prepreka u pregovorima, prije svega pitanju granice na irskom otoku između Sjeverne i Republike Irske.

Oni su ponovili puno povjerenje u EU pregovarača Michela Barniera te još jednom potvrdili da su jedinstveni u stavu. Kako je prenio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, šefovi država ili vlada EU su pozvali glavnog europskog pregovarača da nastavi sa svojim naporima kako bi se došlo do sporazuma i spremni su se ponovno sastati kada Barnier ocijeni da je postignut “odlučujući napredak”. Ipak, kao “odlučujući napredak” se shvaća jedino sporazum.

EU inzistira na tome da u slučaju izostanka rješenja za granicu sa Sjevernom Irskom taj dio irskog otoka koji pripada Ujedinjenoj Kraljevini ostane u carinskoj uniji, što je Londonu neprihvatljivo jer bi za dio teritorija Ujedinjene Kraljevine važio drugačiji režim.

Drugog dana summita u Bruxellesu glavne su teme bile unutarnja sigurnost Europske unije i migracije.

Plenković o potpisima za referendum

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković je rekao kako će Ministarstvo uprave omogućiti uvid i predstavnicima inicijativa i medijima u potpise koji su proglašeni neispravnim pa će se svatko moći uvjeriti u istinu.

– Rekao sam jučer na Vladi. Dakle, sve ove dvije incijative, jedna ima dva pitanja, druga jedno, podnijeli su potpise. Oni su detaljno pregledani, a APIS i povjerenstvo nadležno za to napravili su trijažu onoga što je u skladu sa zakonom i onoga što nije. Ministarstvo uprave će omogućiti ne samo predstavnicima tih inicijativa nego bilo kome zainteresiranom, uključujući i medije, da sami naprave uvid upravo u one potpise koji su proglašeni neispravnim, pa će se svatko moći uvjeriti što je istina, a što netko misli da možda nije istina”, rekao je premijer Plenković.

Na pitanje hoće li se predmet predati DORH-u s obzirom da je krivotvorenje potpisa kazneno djelo, Plenković je rekao kako misli da je ministar Kuščević tu bio jasan i da su neke stranke već reagirale. – Ono što je važno znati je zaista ta statistika. Malo smo pratili kako je to bilo kod prijašnjh inicijativa. Nažalost, uvijek ispada da je otprilike 9 do 11 posto potpisa neispravno, rekao je on.

Jutarnji.hr

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer