Published On: Čet, lis. 18th, 2018

MITSKO SJEDIŠTE DINASTIJE KOTROMANIĆEVIH: Pohod hrvatskih vojnika Bobovcu postao je važan brend naše zemlje

Ministrica obrane BiH Marina Pendeš predvodit će katolike pripadnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH na njihovom petnaestom Hodočašću na Bobovac, koje će biti upriličeno u subotu, 20. listopada 2018.godine.

Misno slavlje na Bobovcu, koji se nalazi na području župe Kraljeva Sutjeska, bit će u 11 sati, a predvodit će ga nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom u Bosni i Hercegovini, koji će uputiti prigodnu propovijed.

Program molitvenog pohoda, na kojemu se i ove godine očekuje velik broj vjernika, započet će okupljanjem u 9.30 sati kod rijeke Bukovice podno Bobovca, odakle će se u 9.45 sati organizirano, u molitvenoj procesiji, krenuti prema Bobovcu.

Po završetku molitvenoga pohoda, za sve sudionike će biti pripremljen i podijeljen vojnički grah.

Do Bobovca se najbrže dolazi preko Kaknja osobnim automobilima, kombijima i manjim autobusima, a potrebno je od Kaknja oko sat i pol vremena.

Za veće autobuse jedino je moguće preko Podlugova, Breze i Vareša, a od Podlugova do Bobovca potrebno je oko dva i pol sata. Potrebno je biti u podnožju Bobovca do 09,30 sati, priopćeno je iz Ministarstva obrane BiH.

Oživljavanje ovog  pohoda potaknuo  je vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić. Svake godine,događaj mami tisuće stranih turista, koji Bobovac pohode kako bi osjetili duh srednjovjekovne Bosne.

Povijest

Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonalnog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.

Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić nešto prije prve polovine 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište hrvatskih vladara u Bosni od razdoblja vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. stoljeća), preko svih banova i kraljeva i sve do prestanka istočnohrvatske banovine u Bosni turskim osvajanjem (1463. godine.) Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349. godine.

Bobovac

Položaj grada, konfiguracija terena i fortifikacije oko Bobovca su omogućavali efikasnu obranu u slučaju napada. Grad je bio vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija te je imala više administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala kraljevska kruna Bosne. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, preuređena za tu svrhu od stare bobovačke crkve, vjerojatno po nalogu kralja Stjepana Ostoje. U njoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, (1378. – 1418.), Tvrtko II. Kotromanić (1380. – 1443.) i Stjepan Tomaš Kotromanić(? – Orihovac, 10. srpnja 1461.). U dvorskoj kapeli obitelji Kotromanić su i grobovi kraljica Kujave i Doroteje, kćeri hrvatsko-slavosnkoga bana Ivana Gorjanskog.

Bobovac je zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio meta napada osmanske vojske.

U bosansko-srpskom ratu 1350. opsjeo ga je srpski car Stefan Dušan, ali ga nije osvojio.

Rujna 1407. godine grad je osvojila vojska kralja Žigmunda i jedno vrijeme držala u njemu posadu u težnji da vrati na prijestolje svoga svrgnutog vazala Ostoju.

Stjepan Tomašević (1461.-1463.), posljednji kralj hrvatske Bosne, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u Jajce.

Opsada Bobovca od strane osmanske vojske počela je 19. svibnja a grad je osvojen tri dana poslije, 21. svibnja 1463. godine. Neki izvori navode da su se za grad vodile teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je slao Nijemac Jerg (Jörg) iz Nürnberga. Također se govori da je knez Radak, koji je u to vrijeme upravljao gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga Osmanlije nakon predaje dali pogubiti. Brzi pad Bobovca, za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kralja Stjepana Tomaševića i onemogućio ga u namjeri da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade Visokog i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja, Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog strateškog značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak. Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do 1626. godine kada je grad napušten. Nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeverozapadu Europe Bobovac ostaje duboko u pozadini i gubi svoj strateški značaj.

Kraljevska grobna kapela je rekonstruirana, ali nekim nepriznatim metodama tako da je njena vrijednost umanjena. Danas se tu nalazi mauzolej dinastije Kotromanića.

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Oznake:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer