SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula gostovao je u “Intervjuu tjedna” Hrvatskog radija urednice Jasmine Popović. Picula je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, govorio i o tome kakve će biti posljedice američkih sankcija Republici Srpskoj na krizu u BiH?
EU ima uređeno postupanje u situacijama poput te s Dodikom. Negdje 2013., nakon mnogih kriza koje potresaju postdaytonsku BiH, oni su donijeli jedan okvirni mehanizam kojim se te sankcije mogu uvesti svima, nevažno jesu li pravne ili fizičke osobe, koji na bilo koji način ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, stabilnost i mir u BiH. Dakle, prije 8 godina je to napravljeno. Te sankcije postoje i danas. Razrađene. Međutim, za njihovo uvođenje potrebno je dosta rada, rasprava u određenim radnim tijelima europskih institucija, ali na kraju te sankcije trebaju biti donesene jednoglasno, o njima se moraju izjasniti sve države članice. Međutim, čini mi se da u slučaju Dodika Vijeće EU-a neće pokazati istu brzinu kao što je to pokazao SAD. Vjerojatnije je da će neke države članice sankcije možda uvesti na svom teritoriju, ali što se tiče EU, možemo govoriti o nekoliko država koje nisu spremne za taj korak. Prije svega Mađarska, istaknuo je.
Nažalost, BiH nema problem samo Milorada Dodika. Riječ je o postkonfliktnom, konfliktnom, a vjerojatno i pretkonfliktnom društvu i bojim se da ulaskom u 2022., izbornu godinu u BiH imamo dosta razloga za strahovanje, a moj osobni najveći izvor briga je da se razno-razne kronične krize u BiH ne preklope u izbornoj godini. Naravno, nedostaje i jedan od stupova svake parlamentarne demokracije, a to je novi izborni zakon, istaknuo je Picula.
Zabrinjava pomalo odustajanje različitih međunarodnih posrednika koji bi trebali pomoći različitim ili ključnim faktorima da se dogovore oko izbornog zakona, dodao je.
Moj je stav vrlo jasan. Mislim da bi za napredak u BiH bilo potrebno ili poželjno da postoji političko rješenje “made in Bosnia i Hercegovina”, tj. napravljeno u BiH. Ona može postojati samo kao prostor unutarnjeg konsenzusa, a ne zahvaljujući vanjskim pritiscima. No budimo realni. BiH je produkt dogovora međunarodne zajednice 1995. Naravno konstitutivnost naroda je neupitna aneksom 4. Daytonskog sporazuma, međutim zbog nesposobnosti domaćih političkih elita da nadograde Daytonski sporazum u nešto što bi omogućilo prosperitet više nacionalnih zajednica, međunarodna zajednica stalnim intervencijama je sebe pretvorila u 4. konstitucionalni element tog cijelog procesa i očito da neće tako lako doći do prestanka potrebe da međunarodna zajednica posreduje. S druge strane vidjeli smo oseku interesa za BiH u proteklih 7, 8 godina. Ostavljen je velik prostor domaćim ‘igračima’ da se dogovore oko ozbiljnog remonta Daytonskog sustava pa se ništa nije dogodilo, rekao je./HMS/
wpDiscuz
