PICULA: Optužnice ne smiju služiti kao maska za političke obračune

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, inače nekadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske, jedan je od najozbiljnijih kandidata za novog predsjednika SDP-a ove susjedne države. U pisanom intervjuu za “Nezavisne” Picula govori o svojim očekivanjima od unutarstranačkih izbora, stanju socijaldemokracije u Europi, europskom putu BiH, ali i tenzijama koje su dignute nakon uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju.
NN: Velika se bura podigla nakon uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. Mišljenja o tome su podijeljena, no smatrate li Vi da su pojedini izrečeni stavovi hrvatskog vojnog i državnog vrha izravno miješanje u stvari jedne suverene države i politički pritisak na bh. pravosuđe?
Picula: Nije sporan interes hrvatskih vlasti za događaje u Orašju. Razumljiva je i zabrinutost za sudbinu privedenih državljana jer je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma, a ima i ustavno definiranu brigu za Hrvate izvan zemlje. Ono što se ne smije dogoditi je da političko konfrontiranje i kalkuliranje iz fokusa cijelog slučaja izgura žrtve počinjenih zločina i odgovornost pravosuđa BiH da procesuira odgovorne. Optužnice za ratne zločine trebaju imati čvrst temelj u činjenicama. Ne smiju biti oblik tzv. zamjenskog konflikta kojim se maskiraju neki drugi politički ili interesni obračuni.
NN: Nedavno ste parlamentu BiH uputili pismo u kojem ste iskazali zabrinutost zbog činjenice što još nije u funkciji Parlamentarni odbor BiH – EU za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Koliko je situacija, zapravo, ozbiljna?
Picula: Prvi pokušaj usvajanja poslovnika propao je još lani u studenom u Sarajevu. Od tada, delegacija ne funkcionira jer bez poslovnika nema legitimitet za rad. U međuvremenu je bilo više pokušaja od strane EP da se problem otkloni kako bi mogli nastaviti s radom, no, nažalost, bez uspjeha. Temeljni problem je protivljenje dijela članova delegacije BiH – da budem precizniji, radi se o članovima iz RS – da zajedničke zaključke, nakon sastanka izaslanstva, usvajamo procedurom koja se primjenjuje u svim ostalim izaslanstvima EP sa zemljama u procesu. Stav svih institucija EU je jasan i ujedinjen – bh. stranica će morati prihvatiti postojeći prijedlog, koji je već prilagođen, ili Izaslanstvo neće funkcionirati do daljnjeg. Trenutno, nijedan sastanak nije zakazan, iako je praksa da se sastajemo jednom godišnje, u BiH i Strasbourgu naizmjenično. Mislim da u ovom slučaju govorimo o jasnom pokušaju blokade EU procesa koji su se posebno intenzivirali u godini predaje aplikacije za članstvo.
NN: Jedan ste od kandidata za novog predsjednika SDP-a Hrvatske. Zbog nekih drugih okolnosti moram Vas pitati, mada je takvo pitanje pomalo deplasirano, zašto ste se odlučili na takav jedan politički (is) korak?
Picula: Moja politička karijera je vršnjak stranke čiji predsjednik želim biti. SDP je, dakle, moja stranka u koju sam još od početka devedesetih godina uklopio politička nadahnuća i ambicije. Sa SDP-om sam prolazio različite faze, od uspona i padova, ali uvijek sam bio i ostao na raspolaganju svima koji žele SDP živjeti kao medij zauzimanja za pravednije, uravnoteženije, poduzetnije i tolerantnije hrvatsko društvo. Vjerujem da moje iskustvo u tome može samo pomoći svima koji mogu i žele doprinijeti sadržajniji i operativnijem SDP-u.
NN: Kada su izbori, hrvatski mediji u početku su izvještavali da niste među dva najozbiljnija kandidata za novog čelnika?
Picula: Završno rangiranje kandidata za predsjednika naše stranke trebat će, ipak, prepustiti članstvu nakon cijele kampanje koja je sučeljavanjima ovog tjedna ušla u finalnu fazu. Ne ignoriram medijske napise čak ni kada su otvoreno svrstani u prilog nekom od protukandidata. Jednako tako, za razliku od pojedinih stranačkih navijača, treba uzeti u obzir i raspoloženje javnosti, ustanovljeno nedavnom anketom koja me pozicionira vrlo visoko kao prvi ili drugi izbor građana, odnosno glasača SDP-a.
NN: Socijaldemokracija općenito na ovim prostorima, u regiji bivše Jugoslavije, opće je depopularizirana posljednjih godina, a primat su preuzele narodnjačke, stranke desnog centra. Zašto je to tako, po Vašem mišljenju, i što Vi možete novoga donijeti SDP-u?
Picula: Socijaldemokracija je u krizi i previranju posvuda jer ne uspijeva pronaći odgovore na tri ozbiljna problema: negativne posljedice globalizacije, nestanak svoje tradicionalne društvene baze – industrijskog radništva i društveni uspon populizma, koji se sve uvjerljivije potvrđuje na izborima. Međutim, možda više od gubitka izbora treba nas zabrinjavati gubitak identiteta socijaldemokratskih stranaka. Naravno da potreba za socijaldemokracijom nije nestala. Naprotiv! Neoliberalni kapitalizam, ali i tzv. neliberalne demokracija, sve više postaju okviri za nejednakost i nesigurnost u svakom pogledu. Moj programski odgovor se može sažeti u tri “za”: zaštitu ranjivih / manjinskih skupina, zastupanje radno ovisnog stanovništva, pogotovo onih dijelova koji neopravdano otpadaju iz tršišne utakmice, te zalaganje za one koji žive od proizvodnje i distribucije znanja i poduzetništva.
NN: Kao dugogodišnji europarlamentarac, koji dobro poznaje stanje u Europskom parlamentu, kakvo je trenutno raspoloženje u ovoj instituciji u odnosu na europski put BiH? Kakvim oni vide stanje u našoj državi?
Picula: Europski parlament uvijek je nedvojbeno podupirao budućnost BiH u EU, ali i dosljedno upozoravao na zastoje koje vlasti u zemlji moraju rješavati. Najnoviji izvještaj o stanju u BiH evidentira pomake i poboljšanja, osobito u formalno političkim odnosima s Bruxellesom. Pozitivni procesi su, nažalost, u kontradikciji s mnogim incidentnim situacijama i nedostatkom promjena u nizu sektora. Kao i toliko puta do sada, razmišljanja o aktualnoj situaciji u BiH kod mnogih njenih prijatelja izaziva miješane osjećaje. Pred BiH krupni izazovi
NN: Kako međunarodna zajednica gleda na disoluciju i negiranje institucija BiH, što je sveprisutan trend?
Picula: Dvije godine nakon predstavljanja i prihvaćanja, tzv. novi pristup EU prema BiH definitivno je izašao iz svoje početne faze i upravo na reakcijama i prevenciji u zadnje vrijeme učestalih incidenata i osporavanja pozitivnih procesa u zemlji moći će se ocjenjivati ​​njegova vrijednost. U svakom slučaju, pred BiH stoje mnogi krupni politički, socioekonomski i sigurnosni izazovi. Nažalost, politička proturječja neće nestati tek tako, jer se korijene u osobito složenom državnom uređenju. Za razliku od drugih zemalja zapadnog Balkana, razlozi blokada u BiH su pretežno unutarpolitički. Naravno ne treba negirati utjecaje na stabilnost BiH važnih faktora izvan EU, pogotovo Rusije i Turske, a otvoreno je pitanje kakva će biti orijentacija administracije novog američkog predsjednika prema zapadnom Balkanu.