PICULA: Federalizam i konstitutivnost krucijalni za funkcionalnost BiH

Već godina Picula upozorava na neizbježnost reforme ili, kako kaže, barem nadogradnje daytonskog poretka i izbornog sustava, te potrebe implementacije presuda Ustavnog suda.

Je li moguć novi Izborni zakon do proljeća 2022. godine

“No, u ovom se trenutku doista javlja dilema je li moguće, u ovim opće nepovoljnim uvjetima, donijeti novi izborni zakon do proljeća iduće, izborne godine”, rekao je.

Prema Piculi, Milorad Dodik u najnovijem zamahu svog destruktivnog ponašanja nakon tzv. Inzkovog zakona, odnosno dopuna zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, ima kontinuiranu podršku svojih vanjskih sponzora.

“Smatram da je loše što se i hrvatska politika u BiH previše oslanja na Dodikov programirani pseudoavanturizam. Uz otvorenu podršku Putinove Rusije, u politiku afirmiranja Dodika uključio se i Viktor Orban. Tako mađarski premijer, nimalo neočekivano, efikasno narušava moguće čvršće pozicioniranje EU u aktualnoj krizi u BiH. Tu je i, naravno, problematična uloga srbijanskog predsjednika Vučića, koji aktivno destabilizirajuće djeluje u regiji maskirajući svoje prave namjere različitim regionalnim inicijativama”, dodaje.

Međunarodna zajednica prepoznaje potrebu mijenjanja Daytona

Takva konstelacija snaga zakonito jača, ističe Picula, i potiče unitaristički blok u BiH koji iza krinke borbe za građansku državu promovira političke i materijalne interese jednog dijela bošnjačke elite.

“Postojeći model ustrojstva BiH, kad se uzme u obzir njegova sada već kronična nefunkcionalnost, otvara dovoljno prostora unitarizmu kao i njegovom pandanu secesionizmu. Daytonski poredak trpi cijeli niz ozbiljnih slabosti jer je, između ostalog, sukobe u BiH zamrznuo bez ozbiljne mogućnosti da se razriješe”, tvrdi.

Problem je i u tome što dobar dio međunarodne zajednice sada, nakon dugog perioda kada je to bila prava tabu tema, objašnjava Picula, prepoznaje potrebu njegovog mijenjanja, ali, nimalo paradoksalno, sada bosansko-hercegovačke političke stranke koče reforme koje bi osigurale da se u zemlji odblokiraju zakočeni procesi.

Hrvati trebaju ostati konstitutivni narod u BiH, ali se ne smiju više dovoditi u ovisnički odnos naspram bilo kojih političkih opcija

“Nije pretjerano zaključiti kako je BiH danas neka vrsta asimetrične konfederacije u kojoj hrvatski narod ima pravo tražiti novu generaciju političko-pravnih rješenja za zaštitu svog položaja kao konstitutivni čimbenik”, rekao je.

Hrvati u svakom slučaju jesu i trebaju ostati konstitutivni narod u BiH, ističe, i svaka reforma izbornog zakona to će morati uzeti u obzir.

“Pogotovo pri biranju političkih predstavnika i poštujući odluke vlastitog Ustavnog suda. Pitanje dalekosežnije političke budućnosti Hrvata u BiH ovisit će ne samo o reformiranom izbornom sustavu nego i budućim izbornim izjašnjavanjima. Hrvati se ne smiju više olako dovoditi u ovisnički odnos naspram bilo koje političke opcije bez obzira koliko se predstavljala kao ekskluzivni zaštitnik njihovih interesa”, mišljenja je.

Picula ne vidi mogućnost brisanja konstitutivnih naroda iz Ustava BiH, niti posljedično pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet jer bi to označilo kraj BiH kakvu poznajemo, baš kao i pokušaj izdvajanja nekog entiteta iz državne cjeline.

Federalizam i konstitutivnost krucijalni za funkcionalnost državne zajednice poput BiH

Moj stav je bio kontinuiran i jasan svih proteklih godina, osobito tijekom prošlog mandata u Europskom parlamentu, kada sam inicirao donošenje rezolucija u kojima se naglašavala važnost principa federalizma za ustroj BiH. Držim kako je federalizam, uz konstitutivnost, krucijalan za funkcionalnost jedne tako složene državne zajednice kakva je Bosna i Hercegovina. Osim toga, federalizam je pozitivno iskustvo mnogih modernih višenacionalnih država u samoj Europi. Želio bih još jednom naglasiti kako do rješenja definitivno ne može doći bez jasno izražene volje za dogovorom ključnih političkih aktera u državi. Da je on ipak moguć svjedoči uspješan dogovor o izborima u Mostaru.

“Naravno da će uvijek biti nekih usijanih glava koje ne shvaćaju posljedice svojih glasnih i nerazumnih ‘razmišljanja’.Ciprizacija BiH značila bi konačan poraz bilo kakve suvisle politike međunarodne zajednice s golemim posljedicama. Takve ideje često lansiraju neodgovorni ljudi kada krenu uspoređivati BiH s nekim posve drugim podnebljima, prilikama i ustrojima. To samo prokazuje njihovu nedovoljnu informiranost ali i nezainteresiranost da riješe probleme specifične za BiH”, rekao je.

Picula nije pobornik virtualnih izbornih jedinica jer bi to sigurno, objašnjava, kao argument iskoristile upravo one kvazigrađanske opcije koje politički profitiraju od postojećih tenzija i čiji modus operandi se svodi upravo na to, bez nekog drugog programa i vizija.

“Naravno da tu aludiram na sadašnjeg člana predsjedništva, kojemu je ovo već treći mandat baziran upravo na manipulaciji, ali koji je time značajno zatrovao odnose unutar Federacije i cijele BiH”, dodao je.

Dodik je mandat podložio utjecajima Rusije

Milorad Dodik se, nastavlja Picula, doveo u fascinantnu situaciju jer je, dodaje, prošao je metamorfozu od jednog od ljudi značajnih za uspostavu koliko toliko funkcionalnih daytonskih institucija, do zagriženog srpskog radikala u dva desetljeća.

“Nije po tome jedinstven, već je njegov današnji habitus posljedica činjenice da je iskoristio priliku za bogaćenje pa kad se suočio s navodno nekorumpiranom, ali nacionalističkom opozicijom koja mu je oduzela i Banja Luku, odvrnuo je nacionalizam na najjače”, rekao je.

Danas je Dodik, dodaje, vodeći faktor nestabilnosti u BiH ne samo zbog navedene činjenice, nego i zato što je radi očuvanja pozicije svoj mandat u potpunosti podložio utjecajima sve autoritarnije i agresivnije Rusije.

“Putinov režim pak na Zapadnom Balkanu preko Srbije, RS-a kao i nekih aktera u Crnoj gori kontinuirano radi na destabilizaciji regije i njenom udaljavanju od EU. Njegovo negiranje genocida u Srebrenici posebno je toksično”, izjavio je.

Djelovanje visokog predstavnika bi moglo stvarati dodatne tenzije

Picula smatra i da je važno što se Christian Schmidt, aktualni visoki predstavnik, bavi ovom kriznom situacijom i koristi svoje ovlasti kako bi pomogao moderirati i katalizirati proces koji bi trebao, između ostalog, dovesti do izmjena izbornog zakona.

“On će se morati nositi i s dodatnim problemom budući da njegov legitimitet nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a jer je osporavan od strane Rusije i Kine. Postoje tendencije da ga se prikaže kao figuru koja ima autoritet na Zapadu, ali kojega će Istok i domaći akteri skloni Moskvi pokušati marginalizirati što je više moguće. Takvi uvjeti, kad te neki ne žele za sugovornika, nisu jednostavni budući da ne postoji optimalan ambijent za rad. Dakle, njegovo djelovanje bi moglo često stvarati dodatne tenzije”, dodaje.

Važno je, smatra, da je Washington na samom početku mandata predsjednika Bidena iskazao zanimanje za BiH, dajući time poruku kako BiH neće biti prepuštena europskim i izvaneuropskim autoritarnim režimima.

“Dobro je da je time na zamahu dobila i EU, vidljivo umorna od pandemije i vlastitih problema, da donekle obnovi svoje aktivnosti u regiji. Vjerujem da je za uspješne pregovore ove vrste potrebna aktivacija i kompetentnih međunarodnih posrednika. Na kraju krajeva, Daytonski sporazum je dogovoren u SAD, a potpisan u Europi. Međutim, dobro bi bilo da najutjecajniji diplomati i posrednici prihvate kao polazište kako BiH može opstati samo kao zajednica tri ravnopravna i konstitutivna naroda”, rekao je.

Ratom prijete demagozi, a zadnji ozbiljan korak BiH na europskom putu bio je 2016. godine

Svatko s malo soli u glavi, dodaje, treba biti svjestan što znači riječ ‘rat’ u kontekstu BiH.

“Samo neodgovornim demagozima pada na pamet se razbacivati s takvim frazama. Bez obzira na to što stvarnost u BiH to zna demantirati, vjerujem da postoji ipak dovoljno zdravog razuma u državi. Javna je tajna da dobar dio političke klase u BiH zazire od reformskog puta prema EU integracijama jer znaju da bi u tom slučaju u pitanje došle njihove pozicije i ničim opravdane privilegije”, rekao je.

BiH je nažalost, smatra, izgubila praktički cijelo jedno desetljeće u političkim borbama, podjelama i bezbrojnim sukobima, što je proizvelo nedostatak volje i mogućnosti za političkim, gospodarskim i socijalnim reformama.

“Zadnji ozbiljni iskorak dogodio se još tamo 2016. godine kada je predana kandidatura za članstvo u EU”, rekao je Tonino Picula u intervjuu za Dnevnik.ba./HMS/