Tonino Picula, hrvatski političar i zastupnik u Europskom parlamentu gostujući kod Aleksandra Stankovića u emisiji ”Nedjeljom u 2” na Hrvatskoj radioteleviziji, kazao je kako se Dodikova izjava da je odcjepljenje Krima putokaz kako RS treba postupati u BiH, može tumačiti kao kontinuitet njegovih pokušaja da to pitanje održi živim.
Ali, smatra Picula, ta Dodikova karikaturalna izjava ništa neće promijeniti u realnom odnosu snaga
Čak i po Daytonskom sporazumu, kaže Picula, Republika Srpska ne može raspisati referendum o odcjepljenju od BiH, piše Slobodna Bosna.
Komentirajući cjelokupno situaciju u BiH Picula je rekao da je BiH najkompleksnije i najotvorenije pitanja koje može utjecati na stabilnost cijele regije te da međunarodna zajenica mora pomoći da se pitanje BiH riješi.
“Očito je da se BiH sada nalazi u jednoj nemogućoj situaciji. Daytonski mirovni sporazum je bio jedan dobar sporazum o prekidu vatre, ali on je izrazito loš dokument na osnovu kojeg možete razviti funkcionalnu državu, višenacionalnu, državu modernih institucija, prosperitetnog gospodarstva”, smatra Picula.
On vjeruje da se situacija u BiH može promjeniti samo međunarodnim posredstvom, a nikako oslanjajući se samo na domaće političare.
“Ako budemo od političara u BiH očekivali da oni vlastom inicijativom pokrenu stvari sa mrtve točke, još ćemo se dugo načekati”, rekao je Picula.
Na upit novinara Stankovića kako je moguće da je Kosovo moglo dobiti nezavisnot, a Krim ne može, i kako to da međunarodna zajednica ima različite kriterije, Picula je kazao kako slučaj Krima i Kosova ni izbliza nije isti, prenosi Slobodna Bosna.
”Sporazumom i 1994. godine, takozvani Budimpeštanski sporazumom, gdje su supotpisnice bile Velika Britanija i SAD, Ruska Federacija je jamčila cjelovitost i teritorijalni integritet Ukrajine ukoliko se ona odrekne nuklearnog oružija.
Jer, u trenutku raspada Sovjetskog Saveza, i Kazahstan i Ukrajina su bile nuklearne sile. Ali, pod pritiskom zapada, one su se odrekle svog nuklearnog oružija i deponirale ga nazad u Rusiju.
I, čini mi se, 1997. godine, potpisan je još jedna sporazum između Kijeva i Moskve u kojem je Ruskija Federcija zagarantovala pravo Ukrajine na cjelovitost na cijelom svom teritoriju.
Kosovo je sasvim nešto drugo. Ono je na neki način bilo polurepubila i u jugoslovenskom sustavu. Ustav iz 1974. godine mu je to na neki način jamčilo. Na kraju krajeva, temeljem tog ustava iz 1997. godine, i Hrvatska je s pravom dobila pečat za svoju suverenost”, objasnio je Picula.
wpDiscuz