“Raskol jednog naroda na kontroverznim temama iz prošlosti nije dobar, a cilj procesa pomirbe u Sloveniji trebao bi biti “tolerantan suživot različitosti, za dobro naroda i cijele zajednice”, ocijenio je u ponedjeljak slovenski predsjednik Borut Pahor na konferenciji nazvanoj “Suočavanje s prošlošću: izazovi procesa pomirbe” koju su u Ljubljani organizirali njemačka zaklada Friderich-Ebert-Stiftung i Muzej za noviju povijest.
Pahor je govorio kao pokrovitelj skupa, ali i predsjednik države koji se u više navrata zauzimao za pomirenje suprotstavljenih pogleda na neka pitanja iz Drugog svjetskog rata.
U njemu i nakon njega je došlo i do sukoba slovenskih partizana koje su predvodili komunisti s domobranima koji su primili oružje od okupatora. Oni su tvrdili da su na to bili prisiljeni zbog početne faze partizanskog otpora u kojoj su oni napadali i seljake, te ih ubijali zbog sumnje na suradnju s okupatorom, te izvodili atentate po gradovima na čelnike slovenskih prijeratnih političkih stranaka i “klerikalce” koji su osuđivali komunizam.
Pahor je svom istupu priznao da pomirenje na tim temama u Sloveniji još ne postoji, te da je potrebna politička, ali i emocionalna hrabrost da se to dogodi, ali je ukazao na vrijeme osamostaljenja Slovenije 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su ta pitanja u želji za nezavisnošću postala manje važna, što su neki doživjeli kao “kraj građanskog rata” između domobrana i partizana, kako je to znao reći prvi predsjednik slovenskog parlamenta, i sam u svojoj mladosti slovenski partizan.
Pokušavajući pomiriti krajnje desna i krajnje lijeva stajališta o pitanju partizanske borbe s domobranima i poslijeratno ubojstvo više od 10000 domobrana koji su bili vraćeni iz Austrije, Pahor je kazao da su slovenska NOB i otpor okupatoru svijetla stranica povijesti, ali da je u tom ratu u Sloveniji došlo i do “bratoubilačke borbe” s “tragičnim posljedicama” koje su u psihi ljudi ostavile traga.
Slovenske podjele dodatno su se produbile osvetom pobjednika nad pobijeđenima, a vrijednosti partizanskog pokreta uzurpirao je jedan autoritarni režim kako bi legitimirao svoju vlast, kazao je Pahor.
Njemački strčnjaci za to pitanje iz zaklade Friedrich Stiftung prenijeli su slovenskim kolegama svoja iskustva na tom području, s naglaskom da su potrebni oprost i kajanje, ali tek nakon što se bolna pitanja iz prošlosti prestanu prikrivati, što prije to bolje, kako s pojasnili.