U Europi će se u 2017. održati niz važnih izbora, predsjedničkih i parlamentarnih, koji bi mogli rezultirati korjenitim promjenama europske političke scene, na kojoj dominaciju žele preuzeti desni populisti, sada dodatno ohrabreni pobjedom Donalda Trumpa u utrci za Bijelu kuću. Donosimo pregled izborne godine 2017. u Europi koja bi možda mogla kulminirati i raspadom EU-a.
Je li pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u uvod u dolazak na vlast sličnih i srodnih političara u Europi, ovih se dana pitaju i oni koji trenutačno unutar Europske unije obnašaju vlast i oni koji je žele preuzeti.
Prvi test će svakako biti ponovljeni drugi krug predsjedničkih izbora u prosincu u Austriji, na kojima se sučeljavaju kandidat Zelenih Alexander Van Der Bellen i Norbert Hofer, predstavnik ekstremno desne FPÖ, stranke koja je prethodno bila najpoznatija po svojem dugogodišnjem lideru, kontroverznom Jörgu Haideru. U Austriji se na predsjedničkim izborima, dakle, natječu predstavnik stare europske liberalne demokracije i predstavnik rastućih i ne baš liberalnih, ali zato vrlo populističkih snaga. Slični izborni obračuni očekuju se, između ostaloga, u najmoćnijim članicama Europske unije Francuskoj i Njemačkoj koje u 2017. održavaju predsjedničke i parlamentarne izbore.
Nizozemska – parlamentarni izbori
Za ožujak 2017. planirani su izbori na kojima bi poznati nizozemski populist Geert Wilders, lider tamošnje ekstremno desne i antiislamske stranke PVV, mogao doći u priliku sastavljanja sljedeće nizozemske vlade. Wilders je oduševljeno komentirao pobjedu Donalda Trumpa: ‘Narod je uzeo svoju zemlju natrag, a isto ćemo učiniti i mi.’ Wilders se u kampanji planira usredotočiti na to kako je ‘samo njegova stranka sposobna zaustaviti islamizaciju Nizozemske’, što i nije veliko iznenađenje od političara koji je Kuran usporedio s Hitlerovim ‘Mein Kampfom’. Trenutačno Wildersova stranka zauzima drugo mjesto u ispitivanjima javnog mnijenja, no stranka liberalnog premijera Marka Ruttea, koji je na toj poziciji od 2010., i dalje ima veću podršku glasača.
Francuska – predsjednički izbori
U travnju se održava prvi krug, a u svibnju drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima ćeMarine Le Pen pokušati osvojiti Elizejsku palaču u Parizu, u kojoj trenutačno boravi najnepopularniji predsjednik u suvremenoj povijesti Francuske Francois Hollande. Još se ne zna hoće li socijalist Hollande krenuti u borbu za još jedan mandat na čelu ove ključne članice EU-a, no prilično je sigurno da za pobjedu nema šanse. Konzervativci su pak za svojeg predstavnika izabrali bivšeg premijera Francoisa Fillona, a predsjedničku kandidaturu objavio je i Hollandeov bivši ministar gospodarstva, 38-godišnji Emmanuel Macron. Trenutačno se predviđa kako će u drugi krug ući Le Pen i Fillon, a treba podsjetiti kako je liderica Nacionalne fronte izjavila da će u slučaju pobjede demontirati Europsku uniju. Le Pen je također izrazila oduševljenje Trumpovom pobjedom, a mnogi u Francuskoj zaključuju kako je ona znak da je moguća i njezina pobjeda.
tportal.hr
Je li pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u uvod u dolazak na vlast sličnih i srodnih političara u Europi, ovih se dana pitaju i oni koji trenutačno unutar Europske unije obnašaju vlast i oni koji je žele preuzeti.
Prvi test će svakako biti ponovljeni drugi krug predsjedničkih izbora u prosincu u Austriji, na kojima se sučeljavaju kandidat Zelenih Alexander Van Der Bellen i Norbert Hofer, predstavnik ekstremno desne FPÖ, stranke koja je prethodno bila najpoznatija po svojem dugogodišnjem lideru, kontroverznom Jörgu Haideru. U Austriji se na predsjedničkim izborima, dakle, natječu predstavnik stare europske liberalne demokracije i predstavnik rastućih i ne baš liberalnih, ali zato vrlo populističkih snaga. Slični izborni obračuni očekuju se, između ostaloga, u najmoćnijim članicama Europske unije Francuskoj i Njemačkoj koje u 2017. održavaju predsjedničke i parlamentarne izbore.
Nizozemska – parlamentarni izbori
Za ožujak 2017. planirani su izbori na kojima bi poznati nizozemski populist Geert Wilders, lider tamošnje ekstremno desne i antiislamske stranke PVV, mogao doći u priliku sastavljanja sljedeće nizozemske vlade. Wilders je oduševljeno komentirao pobjedu Donalda Trumpa: ‘Narod je uzeo svoju zemlju natrag, a isto ćemo učiniti i mi.’ Wilders se u kampanji planira usredotočiti na to kako je ‘samo njegova stranka sposobna zaustaviti islamizaciju Nizozemske’, što i nije veliko iznenađenje od političara koji je Kuran usporedio s Hitlerovim ‘Mein Kampfom’. Trenutačno Wildersova stranka zauzima drugo mjesto u ispitivanjima javnog mnijenja, no stranka liberalnog premijera Marka Ruttea, koji je na toj poziciji od 2010., i dalje ima veću podršku glasača.
Francuska – predsjednički izbori
U travnju se održava prvi krug, a u svibnju drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima ćeMarine Le Pen pokušati osvojiti Elizejsku palaču u Parizu, u kojoj trenutačno boravi najnepopularniji predsjednik u suvremenoj povijesti Francuske Francois Hollande. Još se ne zna hoće li socijalist Hollande krenuti u borbu za još jedan mandat na čelu ove ključne članice EU-a, no prilično je sigurno da za pobjedu nema šanse. Konzervativci su pak za svojeg predstavnika izabrali bivšeg premijera Francoisa Fillona, a predsjedničku kandidaturu objavio je i Hollandeov bivši ministar gospodarstva, 38-godišnji Emmanuel Macron. Trenutačno se predviđa kako će u drugi krug ući Le Pen i Fillon, a treba podsjetiti kako je liderica Nacionalne fronte izjavila da će u slučaju pobjede demontirati Europsku uniju. Le Pen je također izrazila oduševljenje Trumpovom pobjedom, a mnogi u Francuskoj zaključuju kako je ona znak da je moguća i njezina pobjeda.
tportal.hr