Published On: Sat, Oct 12th, 2013

“Otvaranje tajnih arhiva potreba Srbije”

Otvaranje tajnih dosjea službi sigurnosti je tema koja je prisutna u javnosti još od početaka demokratskih promjena 2000. godine . Postojale su bezbrojne inicijative da se taj proces obavi , ali se na kraju sve završavalo floskulom ” da za to nema dovoljno političke volje ” . Najnoviji stav EU kazuje da EU ne zahtjeva od Srbije da objelodani tajna dokumenta službi sigurnosti , ali ” snažno preporučuje da se to učini ” . To nije uvjet da bi se Srbija priključila EU , ali postoji snažna preporuka da se to učini kako bi se riješila važna pitanja iz prošlosti , priopćeno je iz Ureda komesara za proširenje EU Štefana Fuelea . Pitanje koje se sada nameće je da li će srpski vlasti uopće htjeti ispunjavaju bilo kakvu obvezu koja nije čvrst uvjet . Povjest obveza koje je Srbija trebala ispuniti pokazuje izvjestan stupanj ležernosti kada je u pitanju bilo kakva obveza koja je data u vidu preporuke .

Ponovo argumenti protiv ?

Uvjet otvaranja dosjea tajnih službi nije bio nikakav uvjet ni drugim zemljama kada su primane u EU , pa nema nikakve logike da to bude iu slučaju Srbije , ističe za DW Bogoljub Milosavljević , profesor Pravnog fakulteta Union u Beogradu . Tema otvaranja tajnih dosjea je ipak bila prisutna nakon 5. listopada , kaže Milosavljević , ali su se uvijek nalazili neki argumenti protiv pokretanja tog procesa . Tako se navodilo da bi jedna takva mjera mogla dovesti do lova na vještice , da može stvoriti nove nepravde , i da može doći do progona ljudi koji su bili suradnici službi . Pretpostavljam da bi se i danas ponovno koristili isti argumenti protiv takvog procesa , smatra Milosavljević .

Razjasniti famu oko tajnih dosjea

Kada je riječ o samim tajnim službama , tu je naravno postojalo protivljenje , kaže Milosavljević . Njihov stav je bio da , ukoliko se krene u taj proces , da bi tu oblast trebalo urediti zakonom , kaže Milosavljević . Zakonom bi trebalo da se zaštiti identitet doušnika , i nacionalni interesi koji se mogu nalaziti u takvim dokumentima . Pošto zakon nikada nije donesen , onda se ni to pitanje nije riješilo , skreće pozornost Milosavljević .
Sada naravno ostaje pitanje koliko će naši političari željeti ispuniti nešto što je ” samo ” preporuka EU . Ako se to pitanje ponovno pokrene , ja očekujem da će se ponovno čuti argumenti za i protiv , ocjenjuje Milosavljević : ” I da će se , iskreno se nadam , ukoliko bude političke spremnosti , to pitanje moći se konačno skine s dnevnog reda . To bi po mom mišljenju bilo jako dobro , kako bi se prosto zauvijek razjasnila ta fama koja postoji oko tog pitanja , ali moram da napomenem bez lustracije . Mi smo imali čak i Zakon o lustraciji , koji je 10 godina bio mrtvo slovo na papiru , i mislim da će se to pitanje teško ponovo otvarati ” .

Otvoriti crnu knjigu zločina

Srpski pokret obnove ( SPO ) je bio jedna od rijetkih stranaka koja je uporno isticala potrebu za otvaranjem tajnih dosjea . Međutim , svi njihovi pokušaji u tom pravcu nisu donijeli rezultate . Aleksandar Jugović , potpredsjednik SPO , kaže za DW da je otvaranje tajnih arhiva potreba Srbije , bez obzira na to da li je to uvjet ili preporuka EU : ” Na taj način bi se utvrdile uloge pojedinih ljudi , koji se nalaze u svim strukturama vlasti , koji se nalaze na rukovodećim mjestima odakle se šalje antieuropska misao , i kako bismo na kraju utvrdili biografije svih onih koji su u prethodnom periodu bili odgovorni za najveće nesreće koje su zadesile Srbiju ” .
Mislim da za rješavanje ovog pitanje i nije toliko važno da li preporuke za to stižu iz Europske unije , smatra Jugović . Srbija bi trebala to pitanje razriješi prije svega zbog sebe , jer bi to bilo korisno da bi se razjasnila uloga svih onih koji su u proteklim godinama činili zlo da bi njima bilo dobro , kaže Aleksandar Jugović : ” Ja sam uvjeren da se u tim arhivama nalaze tragovi prljavog novca iz građanskih ratova , uvjeren sam da se nalaze tragovi ubojstava novinara i političkih likvidacija , uvjeren sam da se nalaze tragovi šverca cigareta . I mislim da bi ta crna knjiga zločina , ukoliko bi bila otvorena , dala odgovore na mnoga pitanja ” .
SPO je nekoliko puta bezuspješno pokušao svoj ​​prijedlog zakona o otvaranju tajnih dosjea uvrsti u dnevni red parlamenta . Otpori tome su upravo u redovima onih koji bi trebali po funkciji da se zalažu za otvaranje tajnih arhiva , ističe Jugović . Što se tiče SPO , to pitanje je davno trebalo biti učinjeno , kaže Jugović .

dw.de