Istraživanje koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u suradnji s Institutom za društvena istraživanja (IDIZ) pokušalo je odgovoriti na pitanja što se promijenilo u usporedbi s prethodnom studijom iz 2018., jesu li mladi dovoljno zastupljeni u politici, koji im je najveći problem hrvatskog društva, što misle o abortusu, LGBTQ osobama i pravima manjina, čega se najviše boje, jesu li zadovoljni kvalitetom obrazovanja, gdje se vide u političkom spektru, koliko im su im važni obitelj i djeca i sl.

U istraživanju je sudjelovalo 717 mladih iz cijele Hrvatske u dobi između 14 i 29 godina.

Korupcija je najveći problem društva

Prema nalazima studije, korupcija je najveći problem hrvatskog društva. Udio mladih koji se slažu da postoje slučajevi korupcije u visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj povećao se s 48% 2018. na čak 65% 2024. Samo 5% mladih smatra da se to nikad ne događa.

U posljednjih 12 godina bilježi se trend smanjenja udjela mladih koji su donekle zadovoljni kvalitetom obrazovnog sustava. Najmanje su zadovoljni studenti diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija.

Financijska nesigurnost

Od 2018. do 2024. značajno se povećao broj mladih koji razmišljaju o iseljavanju. Pritom se smanjio broj onih koji bi to učinili na manje od šest mjeseci, a povećao broj onih koji bi to učinili na dvije do deset godina.

Korupcija nije glavni razlog želje za odlaskom, većinu motivira potraga za boljim životnim standardom. Očekivano, namjera iseljavanja proporcionalna je financijskim poteškoćama s kojima se suočavaju obitelji ispitanika.

U odnosu na 2018., došlo je do pada u udjelu mladih koji izražavaju zadovoljstvo svojim životom te do porasta broja onih koji izražavaju pesimizam, kako u odnosu na osobnu tako i na društvenu budućnost.

Među brigama mladih najzastupljenije su one koje se odnose na kvalitetu osobne egzistencije, prije svega na (ne)zaposlenost i osobno zdravlje.

Rezultati istraživanja u 12 zemalja JI Europe

Problemi u zapošljavanju

Nešto više od polovine mladih u Hrvatskoj zaposleno je na poslovima koji su sukladni njihovom stupnju obrazovanja, a više od četvrtine na poslovima koji zahtijevaju niže stupnjeve obrazovanja. Prosječna plaća značajnog dijela mladih bliža je nacionalnom minimalcu od 677 eura neto nego prosječnoj plaći koja iznosi 1326 eura. Tek 3.8% prima više od 1600 eura mjesečno.

Mladi u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla u Hrvatskoj najvažnija stručnost (59.6%), no i dalje više od polovine (54.6%) drži da su za to važne veze s osobama na pozicijama moći. Najveći udio mladih zaposlen je na neodređeno puno radno vrijeme (26.8%), a najmanje na neodređeno nepuno radno vrijeme (6%).

Čak 48% boji se ostati bez posla, a 46% boji se lošeg zdravstvenog sustava i rata. Na poslovima na određeno najčešće rade mladi u dobi od 19 do 24 godine. Sociologinja Anja Gvozdanović iz Centra za omladinska i rodna istraživanja IDIZ-a, koja je radila na studiji, kaže da je upitno koliko se mladi s takvim primanjima i uvjetima rada mogu osamostaliti.

Problem osamostaljivanja

Postotak mladih koji žive sami povećao se u odnosu na 2018., no unatoč tome mladi se i dalje najviše uzdaju u obiteljske ekonomske resurse, pa polovina njih živi s roditeljima jer im je to najjednostavnije i najkomotnije rješenje.

Nešto više od jedne trećine htjelo bi se osamostaliti i napustiti roditeljski dom kad bi im to uvjeti dozvoljavali. Oko 13% mladih živi u siromašnim kućanstvima, a oko 18% u kućanstvima bez ikakvih financijskih briga. Pritom primanja obitelji linearno ovise o stupnju obrazovanja.

Blaga liberalizacija stavova

Mladi se na ideološkoj ljestvici u prosjeku smještaju blago desno. Došlo je do blage liberalizacije odnosa mladih spram homoseksualnosti i abortusa, no zabilježena je polarizacija oko stavova prema pravu gej parova na brak i odgoj djece.

Gvozdanović kaže da su značajno oslabjele i tradicionalističke vrijednosti, koje se očituju u želji za osnivanjem obitelji i brakom, kao i materijalističke vrijednosti, odnosno želje za bogatstvom i markiranom odjećom.

“Znatno se povećao broj onih koji ne žele imati potomstvo. Različiti su razlozi tome, no vjerojatno su vezani za raširenost individualističkih vrijednosti koje naglašavaju želju za osobnim postignućem i realizacijom, ali i za racionalan pristup u promišljanju vlastite budućnosti s obzirom na socio-ekonomsku situaciju”, kaže Gvozdanović.

Oni koji žele imati djecu u prosjeku planiraju imati dvoje, pri čemu prvo u 26. godini. U izboru partnera mladima su najvažniji obrazovna razina, odobrenje obitelji i religijska uvjerenja.

Politički angažman

Nijedna društvena i politička institucija nema natpolovično povjerenje mladih, a zabilježen je snažan pad povjerenja u medije, policiju i vojsku. Također je uočen negativan stav prema simpatizerima suprotnih političkih stranaka. Drugim riječima, čini se da je na djelu jačanje polarizacije.

Registriran je i porast straha od rata te od previše imigranata i izbjeglica. Ipak, studija je zabilježila porast interesa mladih za politiku, kao i za neformalne oblike participacije. Gvozdanović kaže da je polovina mladih ispitanika izašla na nacionalne izbore u 2020. i glasala uglavnom zato što su prepoznali brza i efikasna rješenja koja su se nudila.

“S druge strane, oni koji nisu izašli na izbore apstinirali su uglavnom zbog uvjerenja da njihov glas ništa ne bi promijenio. To govori o raširenom uvjerenju da se bitne odluke, koje uglavnom ne uključuju glas mladih, donose negdje drugdje, a ne na biralištima”, tumači naša sugovornica iz IDIZ-a.

Većina mladih imigraciju ne vidi kao rješenje

Emigraciju kvalificirane radne snage kao gorući problem koji čeka hrvatsko društvo u budućnosti vidi gotovo 60% mladih. Istovremeno, gotovo svaki drugi ispitanik imigraciju smatra značajnim problemom u budućnosti.

Gvozdanović kaže da to znači da mladi rješenje za problem iseljavanja hrvatskog stanovništva ne vide u imigraciji.

“Štoviše, imigraciju percipiraju kao društveni problem. To se može povezati s vrijednostima kulturnog konzervativizma, koje su razmjerno raširene među mladima. Većina smatra da hrvatsku kulturu treba štititi od utjecaja drugih kultura, a tek manjina od desetak posto vidi useljenike kao one koji bi je mogli obogatiti”, ističe Gvozdanović.

Mladi, osobito žene, informiraju se na društvenim mrežama

Istraživanje je utvrdilo da se mladi uglavnom informiraju na društvenim mrežama. Više od 90% mladih svakodnevno provodi vrijeme na društvenim mrežama, a njih više od 80% i na internetskim portalima i novinama.

Djevojke su nešto više na društvenim mrežama, a mladići na portalima. S porastom dobi smanjuje se količina vremena koju provode na društvenim mrežama, a povećava se ona na portalima.

Slični nalazi u drugim zemljama regije

Zanimljivo je da je ispitivanje pokazalo da mladi u Hrvatskoj svoje zabrinutosti uglavnom dijele s mladima u drugim zemljama regije (grafika gore). Za 62% ispitanika iz JI Europe korupcija je najveći problem, a nju prate nezaposlenost i emigracija kvalificirane radne snage.

61% mladih smatra da se ocjene i ispiti mogu kupiti u institucijama u njihovim zemljama.