Ustavni sud je u prosincu 2016. godine proglasio neustavnom odredbu Izbornog zakona koja glasi:
“Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”
i kao razlog naveo da nemogućnost da se ostvari suštinska i istinska legitimnost predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda. Dapače, Ustavni sud je istaknuo da “pravo na legitimno predstavljanje predstavlja vitalni interes svakog konstitutivnog naroda”, piše Nikola Koper za Dnevnik.ba.
U međuvremenu, bošnjačke stranke odbijaju ispoštovati Ustavni sud i počinju kampanju zbunjivanja javnosti, hvatajući se za identičnu odredbu koja je (za)ostala u Ustavu Federacije, a koja glasi:
“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan izaslanik drugog naroda iz svakog kantona koji imaju barem jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”
Pokušava se čak tvrditi da ove dvije odredbe “nisu iste”, iako su logičk i imatematički potpuno identične, jer ne postoji niti jedna teoretska situacija u kojoj bi rezultirale međusobno različitom raspodjelom delegata!
Razlog: formulacija “bar 1 delegat” i “bar 1 delegat ako postoji” su matematički i logički ekvivalentne – fraza “ukoliko postoji” ne uvodi matematički ništa novo jer delegat ionako mora prvo postojati da bi se izabrao!
Radi ilustracije, razmotrimo slijedeća dva pravila za zaštitu životinja:
Pravilo 1: Svaka endemska vrsta u nekom jezeru, mora biti zaštićena.
Pravilo 2: Svaka endemska vrsta u nekom jezeru, ukoliko takva postoji, mora biti zaštićena.
Postoji li situacija u kojoj su ova dva pravila različita? Naravno da ne. Zaključujemo da sporne odredbe u Ustavu Federacije i Izbornom zakonu, nisu “slične” nego su savršeno identične; rezultiraju istim ishodom (istom nelegitimnom raspodjelom delegata) u svim teoretskim situacijama izbora.
Također, nije istina da se brisanjem spornoga člana a priori “onemogućava” izbor delegata nekog naroda iz bilo kojeg kantona. Samo se otklanja garancija, odnosno, rezervacija da iz svakog kantona mora biti po barem jedan delegat iz svakog naroda. Međutim, postoje mnogi modeli, a jedan je predložila i međunarodna zajednica, gdje čak i jedan od 20 Hrvata iz Goražda ima mogućnost, ali ne garanciju, utjecati na sastav Doma naroda ili čak biti izabran u taj dom.
Međunarodna zajednica je prije par tjedana predložila jedan takav “elektorski model” u kojem se utjecaj kantona preslikava preko elektora (kojih može bitii 100 po narodu) na Dom naroda, pritom zadovoljavajući presudu Ustavnog suda i zahtjev suda za legitimnošću i proporcionalnošću (jednakosti glasa unutar svakog naroda).
Brisanjem preostale neustavne odredbe u Ustavu Federacije nestati će zadnja izlika za opstruiranje provođenja presude Ustavnog suda o Izbornom zakonu, i odblokirati se pregovori koji su zapali u totalnu blokadu.
wpDiscuz