Ostvaruje li se proročanstvo staro skoro 900 godina: Dolazi zadnji papa?

Papa Benedikt XVI. povući će se s dužnosti krajem ovog mjeseca, objavljeno je iz Vatikana.
Kako javlja Reuters, Benedikt XVI. je svoju odluku obrazložio “nedostatkom snage za nastavak obnašanja dužnosti” i uz napomenu da “odlazi za dobro Crkve”.
“Nakon opetovanog ispitivanja moje savjesti pred Bogom, došao sam do zaključka da je moja snaga, uslijed starosti, nije više prikladna za vršenje dužnosti čelnika Katoličke crkve”, rekao je papa u izjavi, piše zagrebački Jutarnji list.
– U današnjem svijetu, podvrgnutom brzim promjenama i potresenom pitanjima od iznimne važnosti za život vjere, pri vođenju Crkve potrebni su i um i tijelo. U zadnjih nekoliko mjeseci snaga me napustila u takvim razmjerima da sam prepoznao svoju nemogućnost obavljanja povjerene dužnosti.
Britanski Telegraph piše da se dalo primijetiti da se Benedikt XVI. zadnjih godinu dana kreće uz pomoć štapa i da ima problema s čitanjem tekstova.
Ova vijest aktuelizovala je priču o prognozi koju je prije gotovo 900 godina dao jedan sveštenik, po imenu Malachy ili Malahije. Njegovo je porodično ime bilo O’Morgair, rođen je 1094. godine. On je navodno živio životom dobrog čovjeka, a imao je i vizije od kojih su se neke ostvarile, pa između ostalog ostaje zabilježen podatak kako je tačno unaprijed odredio tačan dan, pa čak i vrijeme svoje smrti.
Najpoznatiji je po svojoj prognozi o papama koji će predstavljati rimokatoličku crkvu u svijetu. Njegovo proročanstvo sastoji se od vizije posljednjih 112 rimskih papa i predviđanja da će nakon što zadnji papa, 277. po redu preuzme vlast, doći do potpunog uništenja grada Rima te propasti crkve i svijeta, jer će „uslijediti Sudnji dan, dan kada će Bog na kraju vremena razdvojiti zle od pravednih“.
Do tada se na prijestolju katoličke crkve bilo izmijenilo 165 njenih poglavara – papa, a Malahije je predvidio je da će ih u povijesti katoličke crkve biti ukupno 277. On je imao viziju svih preostalih 112 papa te je sastavio njihov popis. Na tom popisu svaki papa ima svoje ime i nadimak, koji ga kratko opisuje. Uočljiva je sličnost opisa iz proročanstva sa stvarnim papama. Evo nekih:
Jovan XXIII – “Pastor et nauta“ (Pastir i moreplovac) – bio je kardinal Venecije – grada moreplovaca.
Pavle VI – “Flos florum“ (Cvijet cvjetova) – njegov grb sadrži cvijet ljiljana (koji se naziva cvijet nad cvijećem).
Jovan Pavle I – “De meditate Lunae“ (Polovina Mjeseca) – vladao je pola mjeseca.
Jovan Pavle II opisan je imenom “De labore Solis” što bi u tadašnjem jeziku Rima značilo „muka Sunca“, pa se to prevodi kao “pomračenje Sunca“. Rođen je na dan pomrčine Sunca, a pokopan također na dan pomrčine Sunca.
Benedikt XVI – „Gloria Olivae” (Maslinova slava) – rodio se u posljednjoj suboti za vrijeme Velikog Posta koji počinje Cvjetnicom (grančicama masline); sa drugog aspekta, benediktinski red kojem pripada, za simbol ima maslinovu grančicu.
Za posljednjeg papu rekao je da će se zvati Petar II, a nadimak će mu biti Petrus Romanus (Petar Rimski). Svoju proročku viziju Malachy je imao 1139. godine. Svoje proročanstvo je zapisao i kada je posjetio papu Inocencija II predao mu je to svoje proročanstvo. Papa je rukopis spremio u rimske arhive, gdje je ostao zaboravljen sve do njegovog ponovnog otkrića 1959. godine.
Najstariji papa u istoriji
Jozef Racinger (85) postao je papa Benedikt XVI. u aprilu 2005. nakon smrti njegovog prethodnika Jovana Pavla II. Bivši kardinal Racinger u trenutku izbora na mjesto čelnika Katoličke crkve postao je jedan od najstarijih papa u istoriji.
Ostavka na mjesto pape već je zabilježena u istoriji, no ovo je prvi put u modernoj eri, kad je novi papa biran isključivo nakon smrti prethodnika.
APA piše da je u istoriji katoličke crkve do sada samo jedan papa odstupio i to papa Celestin V koji je izabran 1294. godine. On je odstupio samo nekoliko mjeseci nakon što je izabran, a njegov nasljednik Bonifaz VIII dao ga je zatvoriti.
Benedikt XVI. postao je papa u vrijeme optužbi s kakvima se Katolička crkva nije susrela desetljećima, a skandal oko seksualnog zlostavljanja djece samo je jedan u nizu.
Prvi papa u istoriji koji se svojevoljno povukao takođe je bio Benedikt. Naime, Benedikt IX., jedan od najmlađih, ali i najomraženijih papa u istoriji, često prozivanog kao “sramotom za Stolicu sv. Petra”, stupio je s dužnosti 1045. godine.Pratile su ga brojne kontroverze – od organizovanja orgija do organizovanja ubistava.
Aktualizovana mogućnost izbora crnog pape
Već nekoliko godina se šuška kako bi Katolička crkva uskoro mogla dobiti i prvog crnog Papu, a to se pitanje iznova aktualizovalo nakon današnje objave o odlasku Benedikta XVI. s papinske dužnosti.
Kao najizgledniji kandidat za nasljednika Racingera već duže vrijeme slovi 64-godišnji kardinal Peter Turkson iz Gane (na slici), predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir. Turksonu u prilog ide i njegova mladost, prenose strani mediji pozivajući se na crkvene krugove, piše portal Index.hr.
Iako na kladionicama trenutno “za dlaku” ispred Turksona vodi 80-godišnji nigerijski kardinal Francis Arinze, treba napomenuti kako on ni ne može učestvati u izboru jer je već navršio 80 godina, a odredbe jasno kažu kako učestvuju isključivo kardinali mlađi od 80 godina.
Treći na kladionicama je 71-godišnji venecijanski kardinal Angelo Scola, četvrti 70-godišnji kardinal Oscar Rodriguez Maradiago iz Hondurasa, a peti 65-godišnji kardinal Albert Malcolm Ranjith iz Šri Lanke.
Što se izbora papinskog imena novog pape koji će naslijediti Benedikta XVI. tiče, na kladionicama redom najbolje kotiraju imena Petar, Pio, Jovan Pavle, Jovan i Benedikt.
Benedikt XVI – prvi Nijemac koji je izabran za Papu od pape Viktora II. (1055-1057.)
Njemački kardinal Jozef Racinger izabran je u 19. aprilu 2005. u četvrtom glasanju za 265. papu, a izbor prvog pape Nijemca nakon 948 godina veliki je broj vjernika na Trgu sv. Petra tada dočekao s oduševljenjem.
Jozef Racinger, koji je kao Papa uzeo ime Benedikt XVI., rođen je 16. aprila 1927. u Marktlu u Bavarskoj, u Njemačkoj. Njegov je otac bio policijski komandir, a većinu svog djetinjstva je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.
Racinger je kratko vrijeme poput većine njemačke djece tokom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je Racinger 1943. godine bio raspoređen u protivvazdušnoj odbrani tvornice BMW-a. Racinger je, prema istom izvoru, zatim poslan na austrijsko-mađarsku granicu, te potom prebačen natrag u Bavarsku gdje je dezertirao.
Kada je Drugi svjetski rat završio, Racinger je bio američki ratni zarobljenik.
Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na univerzitetu u Minhenu, a nakon toga se zaredio. Benedikt XVI. govori brojne jezike te posebno voli muziku, naročito Mozarta i Beethovena.
Racinger je bio teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, i smatran liberalom, ali on je nakon studentskih pokreta 1968. godine postao konzervativan, te počeo braniti vjeru od sekularizma.
Jedan od zanimljivih podataka je i taj da je on jedan od dvojice od 115 kardinala koje nije imenovao papa Jovan Pavle II. već papa Pavle VI.
Racinger je bio vodeći profesor teologije, zatim nadbiskup Minhena i Freisinga, a od 1981. bio je pročelnik kongregacije za nauk vjere. On je na tom položaju naslijedio hrvatskog kardinala Franju Šefera te čuvao crkvenu doktrinu.
Racinger je, između ostaloga, glavni pisac i potpisnik Deklaracije “Dominus Iesus”, objavljene 2000. godine. Katolička crkva u toj je Deklaraciji ponovila svoje gledište da je hrišćanstvo jedina vjera od Boga, a Katolička crkva jedina koja tu vjeru čuva. Taj je dokument, koji je druge hrišćanske crkve označio kao nedostatne, šokirao Anglikansku, Luteransku i Protestantsku crkvu koje su godinama održavale ekumenski dijalog s Rimom.
Racinger je bio najstariji kardinal imenovan papom od Klementa XII., koji je također imao 78. godina kada je 1730. godine izabran za papu, te prvi Nijemac koji je izabran za Papu od pape Viktora II. (1055-1057.), zbog čega ga je dio medija nazivao “Panzerpapom”.
doznajemo.com