Američki dolar ubrzano jača u odnosu na ostale valute. To je samo jedna od posljedica potresa koji je na financijskim tržištima u svijetu izazvao izbor Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Investitori su optimistični jer novi predsjednik SAD-a najavljuje pokretanje investicija u vrijednosti većoj od tisuću milijardi dolara, što bi ubrzalo američko gospodarstvo. Očekuje se blagi rast inflacije, a većina promatrača vjeruje da će američka središnja banka u prosincu povisiti osnovnu kamatnu stopu.
Istodobno s rastom dolara očekuje se i nastavak slabljenja eura, koji je prošlog tjedna pao na vrijednost od samo 1,06 dolara. Francuska banka Societe Generale procjenjuje da će se vrijednost eura u prvom tromjesečju iduće godine izjednačiti s dolarom. Slična mišljenja dolaze iz Deutsche Bank, koji je još prije dvije godine prognozirao da će tijekom 2017. euro postati slabiji od dolara.
Trend jačanja američkevalute gotovo neprekidno traje još od sredine 2014. godine, kada se euro prodavao za 1,4 dolara. Ako se izjednači s američkom valutom, euro će pasti na najniže grane u posljednjih petnaestak godina. Kad je uvedena, europska zajednička valuta bila je neko vrijeme slabija od američke, ali u najbolja vremena, uoči krize iz 2008., bila je čak 50 posto jača od dolara.
Skuplje zaduživanje
Usporedno s pobjedom Trumpa, sve veće svjetske burze – američke, azijske i europske – zahvatili su optimizam i rast dionica. Investitori masovno rasprodaju državne obveznice, osobito zemalja u razvoju. Očekuju da će znatno više zaraditi ako novac ulože u dionice poduzeća, nakon što Trump pokrene obnovu američke infrastrukture.
Što je dobro za Ameriku, ne mora biti dobro za ostatak svijeta. Promatrače jako zabrinjava to što se nakon izbora u SAD-u ubrzao bijeg kapitala iz zemalja u razvoju, ali i iz Europe. Tijek događaja danas je poprimio sasvim suprotan smjer nego nakon krize iz 2008. godine. U ono doba američka središnja banka je počela s tiskanjem više od 4.500 milijardi dolara, koji su proteklih šest godina preplavili svijet. Sada se dolari masovno vraćaju kući. Britanski Telegraph piše da zemljama u razvoju prijeti nestašica dolara. Ako se taj proces nastavi, u velikom dijelu svjetske ekonomije stvorit će se uvjeti za kreditni slom, procjenjuje Telegraph.
Niame, bijeg dolara prema Americi dovest će do poskupljenja zaduživanja za zemlje u razvoju, upozoravaju brojni poslovni mediji. Time će se povećati i opasnost od bankrota ne samo poduzeća, nego i cijelih država. Usporedo s jačanjem dolara počele su rasti i kamate na državne obveznice. Nevolja je što su dugovi poduzeća dosegnuli eksplozivne razine, prema ocjeni Konferencije za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD).
Skočili dugovi tvrtki
Od 2008. do kraja 2015. godine dugovi poduzeća u zemljama u razvoju skočili su s 9.000 milijardi dolara na 25.000 milijardi. Prije osam godina ti su dugovi činili 54 posto BDP-a zemalja u razvoju, a danas iznose čak 104 posto, prema UNCTAD-u. Kad se dugovima poduzeća pribroje dugovi kućanstava i država, ukupna zaduženost u svijetu danas je skočila na alarmantnih 152.000 milijardi dolara, ili na 225 posto svjetskoga BDP-a, upozorio je u listopadu Međunarodni monetarni fond.
Promjena vlasti u Americi, naravno, nije uzrok za rastuće nevolje u svjetskom gospodarstvu, jer se ono usporava već godinama, a dugovi strelovito rastu. Još mjesec dana prije dolaska Trumpa, UCTAD je upozorio da bilo kakav značajniji poremećaj na tržištu ili dodatno usporavanje gospodarstva mogu otežati otplatu dugova i izazvati serije bankrota. UNCTAD se boji da to može izazvati novu financijsku krizu u svijetu, koja ovaj put neće krenuti iz Amerike, nego iz zemalja u razvoju.
Zabrinutost zbog razvoja događaja osjeća se i u Europi. Primjerice, Europska središnja banka (ECB) u najnovijem izvješću o financijskoj stabilnosti upozorila je na rast političke neizvjesnosti nakon Brexita i američkih izbora. ECB se boji jačanja protekcionizma u svijetu, trgovinskih ratova, rasta inflacije i kamatnih stopa na zaduživanje. Prema negativnom scenariju ECB-a, sve to može dovesti do obnove dužničke krize u Europi.
Bankovna kriza
Dužnosnici ECB-a sa sjedištem u Frankfurtu nisu veliki optimisti zato što pretpostavljaju da će se politička stabilnost u Europi idućih mjeseci dodatno pogoršati. Oni upozoravaju ponajprije na skori referendum u Italiji te na neizvjestan ishod predsjedničkih izbora u Francuskoj u svibnju, te parlamentarnih izbora u Njemačkoj u rujnu iduće godine.
Mediji upzoravaju da se 4. prosinca održavaju ponovljeni predsjednički izbori u Austriji, na kojima najveće izglede za pobjedu ima kandidat krajnje desnice. Njegova pobjeda, kažu, ne bi se pozitivno odrazila na financijska tržišta. Također, mediji tvrde kako sve ankete pokazuju da će talijanski birači, također 4. prosinca, na referendumu odbiti ustavne promjene koje je predložio premijer Matteo Renzi. To će, kažu, pojačati pritisak na Renzija da podnese ostavku, što će otvoriti mogućnost prijevremenih izbora. Nevolja je što je politička neizvjesnost u Italiji već uzdrmala financijsku stabilnost te zemlje, u kojoj se primiče bankovna kriza.
Bloomberg je upozorio da od početka godine kapital sve više bježi iz Italije i njezinih banaka, a ponajprije prema Njemačkoj. Ekonomistica Carmen Reinhardt ovih je dana uočila da je bijeg kapitala iz Italije dosegnuo kriznu razinu, odnosno vrijednost veću od 20 posto talijanskog BDP-a. To izaziva zabrinutost jer talijanske vlasti, poput ostalih članica eurozone, nemaju puno mogućnosti da taj negativni razvoj događaja održe pod kontrolom. Istodobno, kamate na talijanski dug počele su polako rasti. Budući da je Italija čertvrto po veličini gospodarstvo u Europi, svaki mogući poremećaj u toj zemlji ostavit će posljedice na cijeli kontinent, upozoravaju promatrači.
Skočili prinosi
Jačanje dolara već je izazvalo negativne posljedice na Hrvatsku, kojoj su u posljednja tri tjedna počele rasti kamate na zaduživanje, ne samo na američkom, nego i na europskom tržištu. Zaduživanje u dolarima poskupjelo je za gotovo 1 postotni bod, a u eurima za gotovo pola boda. Štoviše, vrijednost dolara na kraju prošlog tjedna skočila je na 7,1 kunu. Primjerice, kamate (prinosi) na državnu obveznicu koju je Hrvatska lani izdala na 10 godina u eurima, u prvom tjednu nakon izbora Trumpa skočile su sa 2,79 na 3,33 posto, prema izvješću PBZ-a. Kad je riječ o 10-godišnjoj hrvatskoj državnoj obveznici u dolarima, kamate (prinosi) skočili su sa 3,97 na 4,87 posto. Do kraja prošlog tjedna stvari su se malo smirile. Kad je riječ o eurskoj obveznici, kamate su se zaustavile na 3,14 posto, a dolarskoj na 4,72 posto, prema izvješću PBZ-a. Ako se nastavi rast cijene zaduživanja države, to će poskupiti i dugove poduzećima, kojima vjerovnici naplaćuju znatno više kamate nego državi.
novilist.hr
wpDiscuz