Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Iako spomenuto istraživanje javnog mjenja nije rađeno prema zanstvenoj metodi, uz napomenu da se s jednog uređaja moglo glasovati samo jednom, ono je, bez sumnje, indikator promjene raspoloženja, prije svega u bošnjačkom biračkom tijelu, s obzirom na pretpostavljenu strukturu posjetitelja tog portala. Podsjetimo da je na prošlim općim izborima Komšić dobio najviše bošnjačkih glasova, više i od SDA-ovog kandidata Šefika Džaferovića i SDP-ovog Denisa Bećirovića.
Ovog puta unisona podrška gotovo svih bošnjačkih oporbenih stranaka Bećiroviću rezultirala je velikim rastom njegove popularnosti, dok SDA-ov kandidat i lider stranke Bakir Izetbegović znatno zaostaje za SDP-ovcem. Njegov mogući poraz na izborima za člana Predsjedništva BiH teško bi uzdrmao Izetbegovića i pitanje je bi li mogao nakon izbornog fijaska ostati na čelu stranke. Zato će lider SDA učiniti sve što je u njegovoj moći da takav izborni ishod spriječi. Svaki glas će biti u toj utrci važan i ni jedan ni drugi neće moći priuštiti si luksuz da se u toj bitci dio glasova usmjerava nekom trećem, odnosno Komšiću da bi se majoriziralo Hrvate, kao što je to SDA, preko džamijske infrastrukture, radila na izborima 2018..
Komšić je, pak, s druge strane ostao bez “streljiva”. “Mitraljezac”, koji je pred prošle izbore “svoju vruću cijev okretao prema Mostaru”, dok su njegovi simpatizeri “nabijali na kolac” Dragana Čovića i prijetili silovanjem bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović-više nema od koga spašavati državu. Dragan Čović nije kandidat za Predsjedništvo i neće biti u prilici “djeliti Bosnu”, čime su Komšić i njegovi trabanti plašili Bošnjake pred prošle izbore. Nije ni Milorad Dodik, s kojim bi Čović to tobož radio.
Drugi mogući razlog zbog kojeg sarajevski šibicar i poznati alkos gubi tlo pod nogama je njegova politika mržnje prema Hrvatima, kamuflirana u mržnju prema HDZ-u i HNS-u, forumu koji okuplja sve hrvatske političke stranke, politika kojom je BiH zavađao sa susjedima, posebno Hrvatskom bez čije potpore se BiH ne može ni milimetar pomjeriti na europskom putu. Čini se da je i dobar dio Komšićevih birača sit takve politike, a dio njih, uvidio je, izgleda, da glasajući za Komšića oduzimaju pravo svojim susjedima Hrvatima da biraju svog predstavnika u državni vrh, produbljuju jaz između dvaju naroda, dok zemlja sve više nazaduje. K tomu, pitaju se ima li smisla da u Predsjedništvu BiH sjede dva SDA-ova političara- jedan autentični i drugi koji “drži ljestve” toj stranci šuteći o njihovim brojnim kriminalnim aferama.
Suočen s naglim padom popularnosti Komšić, dojam je, sada očajnički pokušava privući pozornost na sebe pozivajući kandidate za bošnjačke članove Predsjedništva BiH da se obvežu kako će spriječiti da Čović bude imenovan za predsjedatelja Vijeća ministara, premda lider HDZ BiH ni jednom nije spomenuo da ima ambiciju biti na toj dužnosti. Komšić tom izjavom, zapravo, pokazuje kako mu on makar i kao fikcija silno treba kao pogonsko gorivo za podizanje s političkog dna.
Na ovu njegovu glupost još se nitko nije “upecao”, a vjerojatno i neće. Komšić naime, svojim, bivšim i sadašnjim političkim gazdama nudi da potpišu “račun bez krčmara” prije nego budu poznati izborni rezultati i gura ih da uvedu BiH u novu još dublju krizu, koja bi usliiedila ukoliko na ovu dužnost ne bi bio izabran onaj kojeg predloži stranka ili stranke koje dobiju većinsku podršku hrvatskih birača. Bez obzira tko to bio.
Da bi Komšić, uistinu, otišao u ropotarnicu povijesti nije, međutim, dovoljno da ga odbaci bošnjačko biračko tijelo. I 16 posto podrške bošnjačkih birača, naime, još uvijek je, s obzirom da su Bošnjaci četiri i pol puta brojniji od Hrvata, dovoljno da on ponovo zasjedne u stolicu hrvatskog člana Predsjedništva. Bošnjacima u odbacivanju Komšića kao jednog od glavnih kamena smutnje u hrvatsko-bošnjačkim odnosima i razvaljivanju države, sada treba pomoć Hrvata, koja se ogleda u nevelikom naporu- trebaju u što većem broju izaći na birališta 2. listopada.
I da ne zaboravimo, eventualni ponovni izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ovaj put, neizostavno, treba osporiti pred Ustavnim sudom BiH kao protuustavan, (o čemu smo već pisali) a mogući izbor kandidatkinje Hrvatskog Narodnog Sabora BiH na predstojećim izborima Borjane Krišto za članicu Predsjedništva BiH ne smije biti razlog za odustajanje od izmjena Izbornog zakona, sukladno presudi u predmetu Ljubić, jer njezin izbor ne znači da su otklonjene mogućnosti da se majorizacija u izboru hrvatskog člana Predsjedništva ponovi u nekom idućem izbornom ciklusu./HMS/