Bošnjačke stranke ustale su protiv pravnog poretka, suživota i podjele vlasti koju je definirao ustav. Kako uopće dalje?

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

-Jer da je to učinio prije raspisivanja izbora mi bi drugačije kreirali izborne liste, reći će gostujući na Face tv predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić. Istu zamjerku Schmidtu izrekli su i drugi bošnjački stranački prvaci. Računajući kako će biti dovoljno da bošnjačko biračko tijelo izabere šest Hrvata u Hrvatski klub Federalnog doma naroda, da bi, po protuustavnim izbornim pravilima, ovladali hrvatsko-bošnjačkom Federacijom BiH, skoro svaka od bošnjačkih stranaka visoko na svoje izborne liste za kantonalne skupštine, koje delegiraju izaslanike u Dom naroda, stavljala je kandidate hrvatskog imena. Po jedan zastupnik Hrvat, ili onaj tko se takvim proglasi iz pet većinski bošnjačkih županija bila je već rješena stvar. Šestog je trebalo izabrati iz Srednjebosanske županije.

No, sve i da Schmidt nije promjenio izborna pravila taj naum ne bi uspio, jer u toj županiji nisu uspjeli naći dovoljno Hrvata, koji bi pristali biti oruđe velikobošnjačke politike za majorizaciju naroda kojem pripadaju.

Da bošnjačke stranke na Hrvate, koje uspiju pridobiti, gledaju samo kao sredstvo za političko uništavanje njihovih sunarodnjaka vidljivo je iz činjenice da je samo u Skupštinu Zeničkodobojske županije koja broji 30 zastupnika s liste bošnjačkih stranaka izabrano njih čak šest, dok je u Zastupnički dom Parlamenta FBiH koji broj 98 zastupnika tek troje Hrvata, dobilo mandate kako kandidati sarajevskih stranaka. Razlog je jednostavan- halal Hrvati u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH nemaju nikakvu svrhu u projektu političke eliminacije malobrojnijeg naroda, za razliku od onih u Zeničkodobojskoj županiji iz kojih se biraju dvojica u Hrvatski klub federalnog Doma naroda koji itekako mogu poslužiti zacrtanom cilju.

No nakon Schmidtove intervencije, kojom je prag za ovladavanje Federacijom sa 6 podignut na 11 izaslanika u svakom nacionalnom klubu, bošnjački plan je propao, pa je krenula hajka na njemačkog diplomatu iz svih oružja. No, sve da je Schmidt nametnuta izborna pravila objavio i u svibnju ove godine bošnjačke stranke teško bi uspjele “kreirati izborne liste” tako da u hrvatskom klubu imaju 11 svojih Hrvata.

Zabrinjavajuće je, međutim, to što političko Sarajevo i dalje ne prihvaća da u nacionalnim klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH trebaju sjediti oni koje izaberu tri naroda, a ne tek pripadnici naroda. Tako je presudio i Ustavni sud BiH, to je temelj i suština Daytonskog mirovnog sporazuma po kojem je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda. A to načelo, taj temelj BiH ruši se upravo nastojanjima da se drugima izaberu predstavnici u institucije koje su kreirane kako bi osigurale ravnopravnost naroda- domove naroda i Predsjedništvo BiH.

Druga teza sarajevskih političara i njihovih medijskih trabanata- da Schmidtove nametnute izmjene Izbornog zakona “idu na ruku HDZ-u”- posve je neutemeljena. Schmidt je, naime, srazmjerno povećao broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu Doma naroda sa 17 na 23. To što će HDZ BiH imati većinu u hrvatskom klubu nije zasluga Schmidta već činjenice da je ta stranka ponovo dobila većinsku potporu hrvatskih birača, kao što će stranačka struktura u bošnjačkom klubu biti odraz izborne volje bošnjačkih birača.

Pritom se zaboravlja kako je Schmidt nametanjem izmjena Izbornog zakona samo onemogućio bošnjačke stranke da istiskivanjem Hrvata Federaciju BiH pretvore u vlastiti entitet, a nije osigurao da svaki od naroda u potpunosti bira svoje predstavnike u Federalni dom naroda. Bošnjacima je tako i dalje omogućeno, zahvaljujući neustavnim amandmanima bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha da izaberu svih 23 izaslanika u bošnjački klub i pride 5 izaslanika u Hrvatski klub, te dvotrećinsku većinu srpskog i Kluba Ostalih, čime je u velikoj mjeri obesmišljena ustavna funkcija te institucije.

Schmidtovom odlukom nije, dakle, ispravljena nepravda prema Hrvatima, kojima će i dalje Bošnjaci birati više od petine izaslanika u Hrvatski klub Doma naroda federalnog i Parlamenta BiH, a po četvrti put su im izabrali i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Samo su sačuvani kao nezaobilazan politički faktor u FBiH i BiH. /HMS/