Obrazovanje u DDR-u: Prijetnje, pritisci i uhićenja

Svoje drugo gostujuće predavanje u sklopu kolegija „Interkulturalno razumijevanje“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održao je dr. sc. Karsten Dümmel, ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer u BiH.
Tema predavanja bila je “Životne laži – Obrazovni sustav DDR-a” (Lebenslügen – Das Bildungssystem der DDR).
Studenti politologije te svi zainteresirani za ovu temu, imali su jedinstvenu prigodu slušati i razgovarati sa živim svjedokom jednog vrlo krutog i strogog režima, pitati ga o njegovom tragičnom iskustvu života u jednom zatvorenom totalitarnom sustavu, o odrastanju i obrazovanju  u bivšoj DDR.
Doktor Dümmel je u svom predavanju potanko opisao kako je funkcionirala tajna policija DDR-a Stasi, kakvo je bilo njegovo životno iskustvo i uloga intelektualaca.
Pad Berlinskog zida je važan jer je “završio hladni rat” na europskom kontinentu, ali i diktatura na području tadašnje Istočne Njemačke. Tijekom 40-godišnje, druge njemačke diktature procesuirane su stotine tisuća Nijemaca koji su bili označeni kao državni neprijatelji, a neki od njih su bili protjerani iz zemlje. Mnogi od njih, koji su ostali u zemlji, bili su preteče “mirne revolucije” koja je dovela do pada Berlinskog zida.“, kazao je doktor  Dümmel.
Tijekom predavanja Dümmel je govorio o funkcioniranju škola, sveučilišta, stambenih zajednica, o povjerenju i nepovjerenju prema pojedincima, o aktivnim i pasivnim oblicima hrabrog odbijanja i suprotstavljanja režimu.
Obrazovni sustav u DDR-u bio je laž, jer građani nisu imali pravo na obrazovanje. DDR nije bio građanski niti intelektualni. Slušanje radija, gledanje TV-a te čitanje literature sa Zapada strogo se kažnjavalo. Jedan takav obrazovni sustav stvarao je društvenu šizofreniju.“, naglasio je predavač.
Prema podacima iz biografije, Karsten Dümmel zbog političkih razloga nije mogao upisati željeni studij književnosti, iako je imao sve uvjete. Nakon posljednjeg neuspjelog pokušaja da upiše fakultet 1984., predaje prvi zahtjev za odobrenje da napusti zemlju. Zahtjev nije odobren, kao ni sljedećih 56. Iste godine državna služba sigurnosti pokreće disciplinske mjere prisiljavajući ga da radi kao perač prozora, čistač u tvornici i čistač vlakova.
Početkom 1988. SR Njemačka je platila za njegovo oslobađanje. Odmah je započeo studij retorike i njemačkog jezika u Tübingenu, koji je završio doktoratom.
Monika Ćubela / treci.ba