Autor predgovora povjesničar Ivica Miškulin ističe kako je riječ o knjizi u kojoj autor pokušava otkriti istinu o tomu tko je odgovoran za pad Bosanske Posavine.
Pošto je godine 1992. Bosanska Posavina gotovo sva pala u ruke Srba, od tog su trenutka pa do danas u optjecaju brojne “istine”, napominje Miškulin i dodaje kako autor pokušava odgovoriti na pitanje zašto su se branitelji gotovo bez ispaljenog metka i bez posebno opasnih nasrtaja četnika povukli i odustali od daljnje obrane te tko je i zašto srušio tamošnji most na Savi. Podsjeća kako ondašnje ratne nedoumice i suprotstavljenja tumačenja i dalje svako malo izazivaju znatiželju javnosti.
Miškulin napominje kako Šeks kao svjedok tih događaja u knjizi donosi relevantne dokumente, svjedočenja i stručne analize te niz stavova, mišljenja i argumenata o ratu u Bosanskoj Posavini u formi prijepisa dokumenata najvažnijih institucija Republike Hrvatske i hrvatske zajednice u BiH te njihovih vojnih, obavještajnih i redarstvenih tijela, kao i dokumentarno svjedočenje srpskih i pokojega bošnjačkog sudionika rata te predstavnika međunarodne zajednice.
Knjiga “Rašomon na Savi – Dokumentarna kronologija rata u Bosanskoj Posavini” (1046 str.) donosi najopsežniji prikaz svih kontroverzi oko slučaja Bosanske Posavine, s relevantnim dokumentima i transkriptima sastanaka, konferencija i ispitivanja aktera ratnih zbivanja.
Vladimir Šeks je rođen 1943. u Osijeku. Bio je predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora te jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava. Objavio je više knjiga, među kojima i knjige “Temeljci hrvatske državnosti” i 1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat.
wpDiscuz
