Dnevni list, prvi bošnjački list na hrvatskom jeziku izbacio je novi spin u kojem tvrdi da bi potpredsjednik HNS-a Martin Raguž nakon idućih izbora mogao koalirati sa Budimirom i Lijanovićima hrvatskim političkim vazalima koji su hrvatskom narodu u BIH oduzeli pravo na predstavničku demokraciju u prethodnom mandatu. Ovako snažno blaćenje Martina Raguža, uglednog člana HNS-a i predsjedinka HDZ1990 , stranke koja je odbila sudjelovati u nelegalnoj vladi Federacije nije se dogodilo još od vremena kada su njegovim imenom kalkulirali kao potencijalnim novim premijerom Zlatkove platforme na državnoj razini do koje nikada nije došlo. Raguž ni tada, a ni u ovom slučaju ovakve konstrukcije nije međutim demantirao. No , ukoliko želi kakav takav ozbiljan glas na izborima, ovaj put će morati demantirati konstantno guranje 90-ke u platformaški zagrljaj i pojasniti hrvatskoj javnosti u BIH ima li osnove da 90 nakon idućih izbora ponovno u vlast vrati lešinare nad hrvatskom obespravljenosti u BIH, Živka, Jerku, Zvonku i slične teletabise…
Parlamentarni izbori 2014. godine mogli bi donijeti nekoliko iznenađenja, pogotovo na hrvatskoj političkoj sceni, a međunarodna zajednica, koja još uvijek iza zatvorenih vrata uvelike utječe na kadrovske križaljke, ovaj put, doznaje Dnevni list od dobro obaviještenih izvora, cilja i lobira za nekoliko imena koja trebaju donijeti promjene u federalnoj i državnoj vlasti.
U prvom redu, nakon općih izbora iduće godine aktivnosti će se, prema istom izvoru bliskom međunarodnoj zajednici, usmjeriti na to da novoizabrani predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž postane ministar vanjskih poslova, dopredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović ministar financija Federacije i ponovno dopremijer, dok bi Živka Budimira stranci voljeli vidjeti na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Na prvi pogled radi se o pomalo neočekivanom izboru, no ukoliko se detaljnije analiziraju stvarni odnosi na hrvatskoj političkoj sceni, kao i nastojanja međunarodne zajednice, postat će jasno kako u ovoj križaljci ima itekako logike.
Kao prvo, međunarodna zajednica već jedno vrijeme zagovara osvježavanje nacionalnih političkih scena u BiH, a kada se govori o onoj hrvatskoj, Dragan Čović kao predsjednik HDZ-a BiH i dugogodišnji kreator političkih zbivanja u zemlji u zadnje vrijeme i ne uživa pretjerano veliku potporu međunarodne zajednice, te se ovaj put potencira jačanje HDZ-a 1990. i jača potpora Martinu Ragužu.
Potonji je već dobio određene pohvale za svoju kandidaturu na prethodnim općim izborima tijekom koje je izbjegavao udarce ispod pojasa i favorizirao potrebu kompromisa i dijaloga.
Takvo što svakako odgovara međunarodnim faktorima, a Ministarstvo vanjskih poslova koje će u godinama koje dolaze biti ključna institucija europskih integracija, prema mišljenju našeg sugovornika, odgovara profilu političara kao što je Raguž.
S druge strane Lijanović je do sada pokazao spretnost da u totalnom rasulu u kojem se Vlada FBiH našla ipak na neki način dovede za jedan stol zaraćene blokove te njegov ponovni izbor za dopremijera bi, ističe naš izvor, bio jedan od jamaca da će Vlada redovito zasjedati.
”Istodobno, Živko Budimir, svojom retorikom u kojoj zagovara pomirenje među narodima u BiH i okretanje nove stranice u odnosima, ali uz istodobno promicanje hrvatskih interesa izbor je koji odgovara instituciji kakvo je Predsjedništvo BiH, u kojoj se, pored vanjske politike, ipak mora zadržati jedna nacionalna težina”, pojasnio je sugovornik Dnevnog lista.
Međutim, iako je još uvijek preuranjeno govoriti o nekim postizbornim dogovorima, jasno je kako ovakva križaljka uvelike ovisi o tome mogu li i na koji način tri stranke skupiti dovoljan broj hrvatskih glasova te time ući u bubanj za izbor vlasti na federalnoj ili državnoj razini.
Procjene govore kako HDZ BiH u svakom trenutku računa na 100 tisuća glasova iz hrvatskog korpusa, što je broj koji bi HDZ 1990., Narodna stranka Radom za boljitak i SPP mogli zajedno ostvariti kada su u pitanju hrvatski birači.
No, to ni u kojem slučaju ne jamči da će trojka biti partner ostalim strankama prilikom početka procesa dogovaranja o ustroju novog Vijeća ministara ili koalicije na federalnoj razini.
Stoga bi prevagu, procjenjuje se, mogli donijeti glasovi “Boljitka” iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Oni će, kako se očekuje, biti jezičak na vagi koji bi mogao donijeti prevagu u korist spomenutog bloka.
U svemu treba svakako vidjeti i mogu li trojica političara ostvariti neku vrstu prijeizborne suradnje ili će se pak o eventualnim dogovorima razmišljati tek nakon sagledavanja rezultata predstojećih izbora, a ne treba zaboraviti kako Raguž i Čović i dalje imaju nedovoljno definiran odnos o čijem će razvoju u budućim mjesecima uvelike ovisiti i rasplet situacije na izborima 2014. godine.
Unatoč potpori HDZ-u 1990. međunarodna zajednica još uvijek oprezno pristupa procesu potpore, pogotovo jer je svjesna kako HDZ BiH tradicionalno teško gubi potporu hrvatskih birača, piše Dnevni list.
Stoga se, slično kao i u RS-u, malo po malo favoriziraju blokovska udruživanja protiv vladajućih stranaka, a istodobno lobira i za promjene unutar HDZ-a BiH.
Spomenuta postizborna križaljka uklapa se u trenutno raspoloženje međunarodne zajednice koja se razočarala načinom na koji domaći lideri vode zemlju i zbog čijeg je međusobnog antagonizma, nesposobnosti i provođenja uskostranačkih interesa na bazi netolerancije i nepoznavanje osnova političkog dijaloga zemlja u potpunom zastoju, stoga se i planira poduprijeti “nove” face na domaćoj sceni.
wpDiscuz