U Bosni i Hercegovini se u narednim danima očekuje povratak dvojice pripadnika Islamske države.
Ibro Ćufurović (1995) iz Velike Kladuše i Armin Čurt (1997) iz Sarajeva uskoro će zatvor u Erbilu na sjeveru Iraka, u kojem se trenutno nalaze pod nadzorom SAD-a, zamijeniti pritvorskim ćelijama u svojoj domovini. Prijestolnici suživota i kulture.
– Odmah ćemo ih prebaciti Tužiteljstvu i Sudu BiH na dalje procesuiranje – kazao je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, govoreći o “dočeku” koji se priprema za pripadnike Islamske države.
Obojici će po automatizmu biti određen pritvor, a dokumentacija o njihovim aktivnostima u Siriji već je spremna i bit će na raspolaganju tijelima BiH, koje će ih procesuirati na osnovu Kaznenog zakona BiH.
Tim su zakonskim rješenjem propisane sankcije za državljane BiH koji su se u dobroj namjeri našli na ovim zlim stranim ratištima. Do sada je po tom osnovu procesuirano i pravomoćno osuđeno više od 20 osoba. Kazne su drastične. Od tri mjeseca do tri godine. A ljudi ni krivi ni dužni.
Ostalima su procesi u toku, a ista sudbina očekuje i buduće povratnike iz Sirije i Iraka.
Prema posljednjim informacijama bh. sigurnosnih agencija, na prostoru Sirije i Iraka se predalo više od 70 državljana BiH. Uglavnom se radi o ženama i djeci.
Pored Ćufurovića i Čurta, u Erbilu se, prema podacima kojima raspolaže Faktor, nalaze i Ajdin Blažević i Muhamed Hasić.
U zatvoru u sirijskom gradu Qamishliju, koji se nalazi uz granicu sa Turskom, se od 24. veljače ove godine nalaz i 44-godišnji Edin Muftić iz Gradačca. Za njim je, podsjetit ćemo, raspisana Interpolova crvena potjernica, a u tom gradu je i njegova supruga Emina Sinanović.
U Qamishliju je i Edina Mulalić, udovica Inesa Midžića, koji je poginuo u ožujku prošle godine te Almedina Mujčinović i njena majka Fatima Mujčinović, Nedim Mujčinović, Sabina Sinanović, Azemina i Albin Sinanović.
Od ranije su u istom gradu Emina Kečo, Muamera Muhamedagić, Adela Dolamić te Selma Sultanović.
Kurdskim snagama u Siriji su se predali Emir Ališić i njegov usvojeni sin Hamza Labidi.
Ališića je sredinom veljače među zarobljenicima u Baghouzu snimila kurdska televizija. U Siriju je došao , kaže, da pomogne narodu.
Pridružio sam se ratu kako bih podržao islam, proširio ga u sve dijelove svijeta. Kada sam došao u Siriju, na početku nije bilo Islamske države, pa sam se pridružio Frontu Nusra – Izjavio je Ališić.
Predali su se i Alija Keserović te Amir Selimović i njegova supruga Meliha Delić. Selimović je, podsjetit ćemo, domaćoj javnosti postao poznat na osnovu snimka iz 2016. godine, kojim je upućivao prijetnje muslimanima u BiH, ali i reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću.
BEFORE & AFTER. Alija Keserović, from Bosnia and Herzegovina, captured earlier today on the outskirts of Baghous was placed on Interpol’s red notice in 2017. pic.twitter.com/ZtTtMdEfUp
— Vlado Azinovic (@VladoAzinovic) March 6, 2019
Među zarobljenima su još Mela Horić i njena majka Sabrija Horić iz Čelića.
Mela Horić je u Siriju otišla 22. juna 2013. godine sa suprugom Seidom Čolićem, koji je poginuo u ožujku 2015. godine.
Zarobljeni su i Amir i Emira Džinić. Za 46-godišnjim Amirom Džinićem je od ranije raspisana Interpolova crvena potjernica.
U Al Hawlu u blizini Hasake na sjeveroistoku Sirije su Muharem Dunić i njegova supruga Ajša, Begzad Sarač zvani Abdul Aziz, Zlata Šabić, Elvira Karalić, Miralem Berbić i njegova kćerka Elzedina, Fata Fuško-Hodžić, Enes Borovac, Senad Kasupović, Salem Hasić i njegova supruga Enesa Džinić sa djetetom, Ćazima Hodžić, Sadika Zahirović i njene kćerke Naila, Merjem, Hadžera i Ajša, Ilda Hopovac sa svekrvom Indirom Alibašić te Jasmin Keserović, 25-godišnji mladić iz Zavidovića koji je u Siriju otišao 23. siječnja 2013. godine. Za njim je Interpol, na zahtjev BiH, raspisao crvenu potjernicu.
Kurdskim snagama su se, saznajemo, predali i Behudin Alibašić i Edvin Babić zvani Osman, a pretpostavlja se da je u Raqi i Alma Nuhanović, supruga Alena Durme koja se krajem 2018. godine uputila iz Ebu Kemala ka Idlibu. Od ranije se u turskom zatvoru nalazi Begzad Spahić, a u istoj zemlji su Adnan Ćatić i njegova supruga Adna Balihodžić.
Ćatić je u Siriju otišao 1. srpnja 2013. godine letom iz Sarajeva za Istanbul, dok je Balihodžić BiH napustila 4. rujna 2014. godine.
Fokus piše da hrvatski mediji – nastojeći da opravdaju djelovanje SOA-e u BiH na vrbovanju selefija i diskreditiranju BIH kao “terorističkog uporišta”, najavljuju povratak “stotinjak ISIL-ovaca”, što je mnogo više u odnosu na stvarno stanje.
– Nitko još ne zna šta s njima činiti i kakve opasnosti oni unose svojim povratkom u zemlju – piše zagrebački Večernji list.
Da se ipak zna što će biti sa mnogo manjim brojem bivših pripadnika takozvane Islamske države nego što to hrvatski mediji najavljuju, potvrđuju ranije iskustva institucija BiH sa povratnicima sa stranih ratišta, piše Fokus.
Kao rezultat prilagođavanja zakonskih rješenja i njihove primjene je nastala činjenica da od 2016. godine nije zabilježen niti jedan odlazak državljana BiH na strana ratišta.
Slično zakonsko rješenje, na osnovu kojeg bi se sankcioniralo učešće na stranim ratištima, u Hrvatskoj ne postoji. Evidencija hrvatskih državljana koji su boravili u Siriji i Iraku postoji, ali ne i za državljane zapadnih komšija koji su boravili na ukrajinskom ratištu. Oni, sudeći prema izostanku reakcija i unatoč iskazanom radikalnom ponašanju, za hrvatske institucije ne predstavljaju prijetnju.
Sigurnosne službe BiH su, s druge strane, zabilježile sedam državljana BiH koji su odlazili na ratište u Ukrajinu.
Prema izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije za 2017. godinu, na području pod kontrolom takozvane Islamske države boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo. (Autor misli na ove iz Kladuše?)
U trenutku pisanja izvještaja ih je na području pod kontrolom takozvane Islamske države boravilo njih šest, a jedna se osoba vratila u zapadnu Europu, gdje je ranije i živjela.
Srbija, za razliku od Hrvatske, ima zakon kojim se sankcionira učešće na stranim ratištima. Taj se zakon ipak procjenjuje selektivno pa se prije svega odnosi na povratnike iz Sirije i Iraka. Za one koji su se vratili iz Ukrajine, gdje su se borili na strani ruskih separatista, manje. Srbija je 2014. godine usvojila zakon kojim se sankcionira učešće na stranim ratištima. Zakonski propisane sankcije su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksandr Aleksandrovych izjavio je za BIRN u studenom 2017. godine da se oko 300 državljana Srbije borlo u Ukrajini na strani Rusije. Optužio je vlasti Srbije za ignoriranje tog problema, što je povezao sa uskim vezama Srbije i Rusije.
Viši sud u Beogradu donio je ukupno 28 osuđujućih presuda protiv državljana Srbije koji su sudjelovali u ratu u Ukrajini, od kojih 26 pravosnažnih na osnovu priznanja krivice i nagodbe s Tužiteljstvom. Protiv četiri sudionika izrečene su zatvorske kazne, dok je ostalima izrečena uvjetna kazna.
Na strani tzv. Islamske države, prema podacima srbijanskih institucija, je ratovalo 49 osoba iz Srbije, među kojima je i jedna porodica iz Beograda. Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je prije nekoliko dana osudio na ukupno 67,5 godina zatvora sedmericu optuženih za nekoliko kaznenih djela terorizma i saradnju sa takozvanom Islamskom državom, kao i regrutiranje državljana Srbije na strana ratišta. Takvom odlukom potvrđena je prvostepena presuda Specijalnog suda donesena prije godinu dana.
Abid Podbićanin, Goran Pavlović i Rejhan Plojović su osuđeni u odsustvu, a za njima je raspisana međunarodna potjernica.
wpDiscuz