U Njemačkoj vlada kronični manjak liječnika. Zato trenutno u njemačkim bolnicama trenutno radi preko 32.500 stranih liječnika. No nepoznavanje jezika je često velik problem.
“Lost in translation”
Savjetnica pacijenata Andrea StaniszewskiZa mnoge Nijemce, pogotovo starije, su liječnici još uvijek “polubogovi u bijelom”. No kada im se “polubog” obrati na jednom njemačkom koji je na razini djeteta u vrtiću, tada se u glavi pacijenata rode prve dvojbe: kako vjerovati liječniku koji ne zna složiti poštenu rečenicu na njemačkom? Hoće li uopće shvatiti što me tišti? “Svakako se ne može isključiti da postoje pacijenti koji već unaprijed podozrivo gledaju na liječnike stranog podrijetla”, kaže Andrea Staniszewski. No kroz razgovore s pacijentima ipak su na vidjelo izišli konkretni problemi. Tako sve češće niskokvalificirano medicinsko osoblje koje dolazi iz istih zemalja kao i liječnik mora uskakati kako bi prevodilo razgovore između liječnika i pacijenata. Isto tako su na vidjelo izišli i slučajevi u kojima je dijagnoza, upravo zbog manjka komunikacije donesena prekasno. “Pogotovo na području unutarnje (interne) medicine je svaki detalj u komunikaciji između liječnika i pacijenta važan”, objašnjava Staniszewski.
Ovdje potpisati
Do kakvih situacija može doći kada liječnici zbog nepoznavanja jezika nisu dorasli svom zadatku, iskusila je i sama obitelj Andree Staniszewski. Njezin otac, koji je operiran zbog raka debelog crijeva, ispričao joj je kako ga je večer prije operacije posjetio odjelni liječnik.
No umjesto umirujućeg razgovora i pripreme na sutrašnju tešku operaciju, liječnik stranog porijekla pacijentu je u ruke gurnuo dokument na kojem su objašnjeni rizici operacije i na lošem njemačkom mu dobacio: “Ovdje rizici, ovdje potpisati”. Neki dublji razgovor zbog očitog nepoznavanja njemačkog nije bio moguć. Koliko se ovakvih scena dnevno odigrava na njemačkim bolnicama, nije moguće ustvrditi jer nitko o tomu ne vodi statistike. No da se nešto mora promijeniti, u to su uvjerene obje strane: i liječnici i pacijenti.
Preko četvrtine stranci
Georgios Godolias je sam u Njemačku došao iz Grčke prije nekoliko desetljeća i sada je šef klinike St.Anna Hospitals u Herneu. Preko jedne četvrtine njegovih liječnika su stranog porijekla, što u tradicionalno useljeničkoj Rurskoj oblasti i nije neka rijetkost. No dok su u povijesti useljenici uglavnom radili u rudnicima ili čeličanama, danas je sve više pridošlica u bijelim odorama. “Njemačko društvo mora prihvatiti činjenicu da će sve više liječnika biti stranog porijekla. Pritom je važno da se ovom društvenom fenomenu pristupi savjesno”, smatra Godolias. To znači da se novopridošlim liječnicima omogući brzo učenje njemačkog jezika i ako je potrebno pristup tečajevima o njemačkoj svakodnevici. No ne ide sve tako glatko s tečajevima jezika kao što je to slučaj u Herneu.
Nužni tečajevi za medicinare
Marburški savez, njemački sindikat liječnika, traži uvođenje obvezujućih tečajeva njemačkog za sve novopridošle liječnike.
Rudolf HenkePritom bi posebnu pozornost, kako kaže šef ovog sindikata Rudolf Henke, trebalo posvetiti učenju medicinske terminologije na njemačkom. “Mi smo se obratili i ministarstvu kulture i ministrima zdravstva saveznih pokrajina da se nešto učini na tom polju”, rekao je Henke. No politika zasad ne reagira iako je stanje sve alarmantnije. Sve su češći slučajevi u kojima kolege novim kolegama moraju uskakati u pomoć i to zbog jezičnih barijera. I to u situaciji u kojoj su klinički liječnici već sad kronično zatrpani poslom i jedva stignu obaviti i svoje redovite zadatke. 70 posto ispitanih liječnika priznalo je u jednoj aktualnoj studiji da prekovremeni rad negativno utječe na kvalitetu njihovog posla. Dodatni prevodilački poslovi tu situaciju dodatno pogoršavaju.
wpDiscuz