U Hamburgu, prvog nedjeljnog dana Europskog prvenstva, sjeverni njemački lučki grad izgleda kao Amsterdam.
Reeperbahn je prekriven narančastim navijačima, koji se protežu, njišu i poskakuju koliko oko može vidjeti. Za mnoge, Europsko prvenstvo nije potpuno bez buke i boje koju donose nizozemski navijači, vjerojatno najglasniji u Europi.
Međutim, ovog popodneva, postupci trojice navijača ponovno će zapaliti žestoku raspravu u nizozemskoj kulturi — u koju je sada uvučena i nacionalna reprezentacija.
Ta trojica — muškarci, bijelci, naizgled mlađi od 40 godina — bili su obučeni kao legendarni veznjak Ruud Gullit, koji je kapetanski vodio Nizozemsku do njihove jedine pobjede na velikom turniru na Europskom prvenstvu 1988. godine.
Nosili su njegov retro dres, periku s dreadlocksima — i bili su u blackfaceu. Ova praksa, kada pojedinac tamni svoju kožu kako bi imitirao crnca, smatra se rasističkom i uvredljivom u mnogim zemljama svijeta.
Video snimka prikazuje navijače u središtu proslave, podignute na ramena i vodeći gomilu u pjesmi. Možda su bila samo tri čovjeka obučena kao Gullit, ali slavilo ih je stotine drugih. Jedne vodeće nizozemske novine čak su objavile njihovu sliku na svojoj naslovnici kao reklamu za njihov blog na dan utakmice.
Ronald Koeman i branič Manchester Cityja Nathan Ake upitani su za njihovo mišljenje prije nego što je Nizozemska igrala protiv Francuske u svojoj najvažnijoj utakmici grupne faze. Unatoč pokušajima da se rasprava zatvori, ona se samo pojačala.
Ovo je najnovija iteracija rasprave koja traje desetljećima — ali koja je imala nizozemsku nogometnu reprezentaciju, toliko dugo sliku nacionalne raznolikosti, u svom središtu.
Godine 1987., nizozemska glumica Gerda Havertong pojavila se u nizozemskoj verziji televizijske emisije “Ulica Sezam”. Rođena u Surinamu kada je južnoamerička nacija još bila nizozemska kolonija, imala je posebnu temu na umu.
Zwarte Piet, ili Crni Petar, je lik u Sinterklaasu, nizozemskom zimskom festivalu koji se slavi 5. prosinca. Tradicionalno, lik je radio kao pomoćnik svetog Nikole, dijeleći slatkiše dobroj djeci. Tijekom 20. stoljeća, Zwarte Piet se razvio u lik koji nosi blackface i bio je uobičajen prizor u nizozemskoj kulturi, pojavljujući se na televiziji, uživo na festivalima ili na dječjim zabavama.
U Sjedinjenim Američkim Državama, povijesne implikacije blackfacea dobro su poznate. Potječući iz minstrel showova 19. stoljeća, bijeli izvođači mimirali su rasističke stereotipe crnih robova. Kada se danas koristi blackface, bilo kao namjerni uvreda ili iz neznanja, može se smatrati dehumanizirajućim i vrlo uvredljivim za mnoge Afroamerikance.
“Blackface performansi karakterizirali su crnce kao lijene, neuke, praznovjerne, hiperseksualne i sklone krađi i kukavičluku,” navodi Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture Smithsoniana. “Minstrelizacija, komični performansi ‘crnosti’ od strane bijelaca u pretjeranim kostimima i šminki, ne može se u potpunosti odvojiti od rasne poruge i stereotipizacije u njenom središtu.”
Nizozemska ima svoju kolonijalnu povijest, ali u 1980-ima još nije imala nacionalnu raspravu o ulozi blackfacea i Zwarte Pieta. Havertongovo dijete se bojalo ići u školu tijekom tjedna festivala Sinterklaas nakon što su ga druga djeca zvala Zwarte Piet. Kada se Havertong požalila, škola ju je nazvala “preosjetljivom”.
“Sinterklaas još nije stigao u zemlju, ali crna djeca i odrasli se zovu Zwarte Piet,” rekla je muppetu Pinu, velikoj plavoj ptici. “Za mnoge crnce, Sinterklaas nije nikakva zabava, jedva da možemo biti veseli. Dosta mi je da me zovu Zwarte Piet.”
Bilo je ranijih kampanja drugih surinamskih grupa da se proslavlja Sinterklaas bez Zwarte Pieta, ali Havertongova intervencija pokrenula je pokret za preispitivanje mjesta Zwarte Pieta u nizozemskoj kulturi. Jedna grupa, Kick Out Zwarte Piet (KOZP) postala je vrlo poznata, a njen vođa, Jerry Afriyie, čak je primio prijetnje smrću zbog svog aktivizma.
U prosincu 2019., tadašnji veznjak Liverpoola Georginio Wijnaldum, član nizozemske reprezentacije na ovom Euru, govorio je protiv te tradicije u intervjuu za CNN Sports.
“Kada sam bio mlad, ljudi bi mi govorili te stvari: ‘Ti si Crni Petar,’ i ovo i ono,” rekao je. “Možda na engleskom to ne zvuči tako loše, ali na nizozemskom je.”
Na pitanje kako bi odgovorio onima koji kažu da je to dio nizozemske kulture, Wijnaldumov ton se očvrsnuo. “Oni ne osjećaju što mi osjećamo kao crnci. Oni ne doživljavaju zlostavljanje kao mi,” rekao je.
“Ne stojim iza te kulture jer kada kažu, ‘Crni Petar ide u dimnjak,’ (i to objašnjava zašto je crn), također je da Crni Petar ima kao zlatne naušnice, crvene usne, crn je, potpuno crn.
“Uvijek imam osjećaj da to nije stvarno kultura. Oni to mogu promijeniti i uvijek kažu, ‘Da, ali to je zabava za djecu.’ Djeca misle samo na darove koje dobivaju. Oni stvarno ne razmišljaju o Crnom Petru. Ako je to Dugina Petra, ili neki drugi Petar, ako dobiju darove, bit će sretni.”
Prije pet godina, uoči Sinterklaasa, tadašnji krilni igrač Excelsiora Ahmad Mendes Moreira igrao je u Den Boschu, gdje je bio izložen rasističkom zlostavljanju koje ga je vidno pogodilo.
“Od prve minute tu su ‘rak-crn, rak-n*****, Crni Petar’,” rekao je za nizozemsku televiziju nakon utakmice.
“Tada čujete da su oni (navijači Den Boscha) demonstrirali u gradu jer su za Crnog Petra (koji je bio pred zabranom u Den Boschu). To je sve u redu, ali tada je vrlo upečatljivo da je to također rečeno meni. To me jako boli.”
Nakon zlostavljanja, Mendes Moreira je postigao gol i slavio pred navijačima Den Boscha. Kasnije, dok je igrač davao intervju, trener Den Boscha Erik van der Ven ga je nazvao “jadnim čovjekom” izvan kamere, dok je Den Bosch u početku izjavio da je zvuk bio “krikovi vrana” umjesto rasističkog zlostavljanja.
Van der Ven je tvrdio da se samo referirao na slavlje Mendes Moreire, ali i on i njegov klub su se kasnije ispričali, što je igrač prihvatio.
Ovo nije bio jedini incident te vrste povezan s Crnim Petrom. Ribarni gradić Volendam, 30 minuta sjeverno od Amsterdama, prodaje se svojom tradicionalnom kulturom — drvenim brodovima, drvenim zgradama i povijesnom odjećom. U 2022., pod pritiskom aktivista, gradsko vijeće je zabranilo Crnog Petra s proslava Sinterklaasa te godine.
Tijekom proteklog desetljeća, kao odgovor na kritike, stereotipni Crni Petar je općenito zamijenjen Roetveegpietom (Čađavim Petrom), kostimom u kojem glumac ima samo lagane mrlje čađe na licu, odražavajući dio priče o dimnjaku.
Ipak, s mnogima u Volendamu koji su bili nezadovoljni uklanjanjem lika u njegovom tradicionalnom obliku, 50 navijača ušlo je na utakmicu protiv FC Utrechta obučeni kao Crni Petar, držeći transparent s natpisom “J*** KOZP”.
Nakon toga, Volendam je zabranio ulazak navijačima obučenima kao Crni Petar na stadion, iako je priznato da je na razini uprave bila podijeljena odluka.
Ovo su sve suvremeni događaji — i uključivali su nacionalnu reprezentaciju prije. U lipnju 2020., kontroverzni nizozemski televizijski voditelj Johan Derksen usporedio je čovjeka u kostimu Crnog Petra s glazbenikom Akwasijem, aktivistom koji je prethodno izjavio na tu temu: “Trenutak kada vidim Crnog Petra u studenom, osobno ću ga udariti nogom u lice.”
Kao odgovor, kapetan nizozemske reprezentacije Virgil van Dijk najavio je da će i muška i ženska nizozemska reprezentacija bojkotirati Derksenovu popularnu televizijsku emisiju.
“Ovo više nije na rubu,” napisao je Van Dijk. “Ovo više nema veze s humorom. Ovo više nije jezik nogometa. Ovo je prešlo granicu. Ne po prvi put. Ne po drugi put. Uvijek iznova. Dosta je.”
To je također živo političko pitanje — nadolazeća ministrica međunarodne trgovine Reinette Klever, članica krajnje desne Stranke za slobodu Geerta Wildersa, je pod pritiskom zbog komentara koje je prethodno dala u podršku blackfaceu, s kritičarima u parlamentu koji ističu da će njena nova uloga uključivati trgovačke misije u pretežno crne zemlje.
Wilders, čija je stranka pobijedila na nizozemskim općim izborima u studenom i pokušava formirati vladajuću koaliciju, dugogodišnji je podržavatelj tradicije.
Govoreći u nizozemskom parlamentu 2020. godine nakon prosvjeda izazvanih ubojstvom Georgea Floyda, Mark Rutte, bivši premijer, rekao je da je promijenio mišljenje o tome i nada se da za nekoliko godina “više neće biti Crnih Petra.”
U posljednjih nekoliko mjeseci, istraživanje Ipsos I&O sugeriralo je da je samo 33 posto nizozemskog stanovništva u korist Crnog Petra, u usporedbi s 65 posto u 2016., dok 55 posto vjeruje da bi njegov izgled trebao biti promijenjen.
Ovo je pozadina rasprave o Gullitovom blackfaceu. Ovo pitanje, zajedno s nekoliko drugih u nizozemskoj politici, podijelilo je široke linije između društveno liberalnijih gradova i društveno konzervativnijih ruralnih područja. Na isti način, nizozemska navijačka baza je jednako podijeljena.
“To je glupost,” rekao je jedan navijač iz Sjeverne Holandije, regije koja uključuje Volendam. “Oblačimo se kao on jer ga poštujemo. Nije rasistički.”
Na pitanje bi li to smatrali pogrešnim ako bi Gullit izjavio da mu se to ne sviđa, navijač je odgovorio: “Ne. Pa… ne mislim da bi mu smetalo.”
Drugi navijač, s kojim smo razgovarali u Amsterdamu, vidio je problem.
“Kada sam bio dijete, blackface je bila najnormalnija stvar na svijetu svake godine oko prosinca. Nitko to nikada nije stvarno dovodio u pitanje,” rekao je. “Ali tada su ljudi obojene kože počeli naglašavati veze sa ropstvom i rasizmom, i vidim kako je to povezano sa stereotipima, čak i ako nije zamišljeno na taj način.”
Prošlog tjedna, DJ Bart van de Ven, koji je prethodno izvodio točku u blackfaceu kao ‘Rasta-Ruud’, najavio je da će prestati imitirati Gullita.
“Mogao sam shvatiti kritiku Crnog Petra,” rekao je. “Bijeli čovjek s tamnoputim pomoćnicima, razumijem to. Tijekom moje točke Ruuda Gullita, nikada zapravo nisam mislio da bi ljudi to mogli doživjeti kao oblik rasizma. Za mene je to bio način da odam počast svom heroju u to vrijeme.
“Ali sada kada čujem da neki ljudi bojanje bijelog lica u crno doživljavaju kao uvredljivo, to me natjeralo na razmišljanje. Posljednje što želim je da ljudi imaju neugodne asocijacije na moju točku.”
Ali što je Gullit sam rekao? 61-godišnjak je prethodno govorio o pitanjima vezanim za rasizam i nesvjesne predrasude u nizozemskom nogometu, uključujući prepoznavanje nedostatka prilika koje se pružaju crnim trenerima uključujući Patricka Kluiverta i Frasera.
“Zahvalan sam što sam radio za nizozemsku reprezentaciju,” rekao je u listopadu 2023. “Ali ako bi me pitali bih li to opet učinio, rekao bih: ‘Ne, naravno da ne.’ Svaki put vidite sve te crne igrače koji mogu postati samo pomoćnici. J***te se.”
Prošlog tjedna, Humberto Tan, predsjednik KNVB-ovog odbora za borbu protiv rasizma, razgovarao je s nizozemskim novinama De Telegraaf i rekao da mu je Gullit rekao da u ovom slučaju: “Zapravo se osjećam prilično počašćen (korištenjem blackfacea). Još me nisu zaboravili.” Athletic je pokušao kontaktirati Gullita kako bi potvrdio priču, ali nije dobio odgovor.
Dana 20. lipnja, jedan dan prije nego što je Nizozemska igrala protiv Francuske, menadžer momčadi Koeman i Ake, branič Manchester Cityja i imenovani predstavnik igrača na konferenciji za novinare, upitani su o ovoj temi.
“Zajednica ‘woke’ nije voljela što su neki navijači išli na utakmice kao Ruud Gullit i obojali svoja lica crno, što mislite?” pitao je novinar.
“Ne vidim problem,” rekao je Ake. “Mogu li biti iskren? Ove teme izmiču kontroli, trebali bismo dopuštati da se takve stvari događaju. Ruud Gullit je već rekao da to također smatra čašću. Prestanimo praviti problem od ovakvih stvari.”
“Slažem se s onim što je Nathan upravo rekao,” dodao je Koeman.
Za mnoge u Nizozemskoj, važno je da Gullit i Ake, dva igrača mješovite rase, nisu izrazili svoje protivljenje blackfaceu — videći to kao potvrdu da praksa nije problematična.
Za druge aktiviste protiv rasizma, međutim, njihov pristanak ne znači da je blackface prihvatljiv.
“Kada je riječ o blackfaceu, vaše namjere nisu važne,” kaže Afriyie, osnivač KOZP-a. “Riječ je o utjecaju. Riječ je o povijesnim činjenicama. Još uvijek možete povrijediti ljude. Rasizam nije mišljenje. Kada crna osoba kaže, ‘U redu mi je da me zovu n*****,’ da li ta riječ gubi svoju rasističku konotaciju i značenje, samo zato što dolazi od crne osobe?
“Ne dopuštate da diskriminacija cijele zajednice ovisi o mišljenju jedne osobe. To je način na koji će antisemitizam, homofobija i drugi oblici diskriminacije i stereotipizacije biti održani. Uvijek ćete naći jednu osobu koja smatra čašću biti diskriminirana, često iz neznanja, ponekad da se uklopi.
“Stvara se narativ koji nam se stalno nameće, narativ koji ide protiv našeg dostojanstva, našeg samopoštovanja, pa čak i naših ljudskih prava.”
Nakon kontroverze, Athletic je pitao UEFA-u hoće li navijačima koji nose blackface u imitaciji Gullita, ili bilo kojeg drugog crnog ili mješovitog nizozemskog igrača, biti dopušten ulazak na stadion prema vlastitoj politici protiv rasizma.
UEFA-ini propisi izričito ne adresiraju blackface kao problem, pri čemu ulazak bilo kojeg navijača ovisi o tome smatraju li redari na stadionu i njemačka policija odijelo rasističkim.
O ovim specifičnostima, kao i nizozemskoj društvenoj raspravi o Zwarte Pietu i blackfaceu, nije postignuto puno rješenja.
wpDiscuz
