BIH je jedna od nekolicine zemalja u Europi i mnoštva u svijetu koja ima konsocijacijski Ustav. Kako su etnički, a ne ekonomski, ili neki drugi problemi BIH odveli u rat, mir je sklopljen na način da je zemlja podijeljena po etničkim linijama. Sami naziv jednog od dva BH entiteta je etnički. Etničko je i Predsjedništvo BIH. Od deset kantona u FBIH većina su etnički. Etnički su i Domovi naroda.Sve je u BIH etničko. Rezultati izbora otkada BIH postoji kazuju da samo stranke koje se bave etničkim pitanjima dobivaju izbore. Čak i stranke koje se smatraju ljevima, ako žele glasove, govore o ovom ili onom nacionalnom pitanju. Tako SNSD brani srpske nacionalne interese a DF i SDP bošnjačke nacionalne interese. Hrvati su premaleni da bi si mogli priuštiti partiju koja bi fingirala lažnu građanštinu kakvu fingiraju SDP i DF. Bošnjaci u BIH povukli su etničko, nacionalno pitanje od nacionalnog interesa kada su Hrvati kazali kako bi bio red da u svom entitetu javni emiter emitira program i na hrvatskom jeziku i hrvatskim diskursom. Kada Iztebegović kaže da SDA nije za etničku logiku BIH to je isto kao da šef psihijatrijske bolnice izvali kako u njegovoj ustanovi nema mjesta psihičkim bolestima. Možda je BIH baš to, psihijatrijska bolnica ljudi zaluđenih nacionalnim identitetom. No to ne umanjuje činjenicu da u njoj živi 4.5 milijuna ljudi zaluđenih nacionalnim identitetom. Upravo je Bakir Izetbegović čovjek koji je zaluđen nacioalnim identitetom. Problem je upravo taj , što kolektivnu koji predstavlja obećava , uporno, iako zna da je to nemoguć plan, Treći bošnjački entitet na 100% BIH.
HRT je u svom sinoćnjem Dnevniku ponovno aktualizirao temu unutarnjeg preustroja Bosne i Hercegovine, povezujući ovo pitanje čak i sa putem naše zemlje prema Europskoj uniji.
BiH ne može provesti unutarnji preustroj. Političari većinskog bošnjačkog i srpskog naroda brane stečena prava. Najnezadovoljniji su Hrvati. Žele imati jednaka prava kao i druga dva naroda. Mnogi Hrvati tvrde da je to nemoguće bez trećeg entiteta. U proteklih 20 godina mnogi institucionalni pokušaji borbe za jednaka prava zaustavljeni su odlukama visokih predstavnika. Vremena se, međutim, mijenjaju. Treći entitet ili četiri federalne jedinice više nisu u medijima zabranjena tema. I hrvatski političari sve su glasniji, kroz Hrvatski narodni sabor, navodi se u prilogu HRT-a.
Pažljivim odabirom sugovornika u anketi, posredno se iz ovog priloga šalje poruka da je treći, hrvatski, entitet neminovnost.
Uz to, sugovornici u prilogu bili su i članovi Predsjedništva BiH. Dragan Čović je istaknuo kako je suština onoga što on traži kako osigurati prava druga dva naroda -koji su manje zastupljeni – u “federalnim jedinicama ili kako već budemo organizirani”. Mladen Ivanić, pak, dodao je kako je spreman “pomoći nekome popraviti svoj položaj, ako to ne znači da će moj biti lošiji”.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović poslao je, međutim, nedvosmislenu poruku u vezi s administrativnim preustrojem BiH, ističući kako nikakva regionalizacija države po etničkim principa ne dolazi u obzir.
-Neće Biti uopće sugovornika s naše strane da se ide na entitete ili regije, koji su bazirani na etnicitetu, kazao je Izetbegović za HRT.