Prije više od godinu dana mostarski kulturni djelatnici odlučili su pokrenuti kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine i svojim predanim radom i jasnom vizijom da upravo kultura može i treba biti pokretač promjena, uspjeli su 5. listopada 2018. godine poslati aplikaciju za Bruxelles.
U okviru izrade aplikacije usvojena je i Strategija razvoja kulture Grada Mostara 2018.-2026., čime je Mostar postao jedan od rijetkih gradova u BiH koji je izradio jedan takav dokument.
Rezultati prvog kruga odlučivanja o gradu – europskoj prijestolnici kulture izvan EU, trebali bi biti poznati do konca tekuće ili do travnja 2019. godine, a o tome ima li Mostar šanse, razgovarali smo s mostarskim akademskim kiparom i jednim od sudionika u izradi aplikacije Daliborom Nikolićem.
– Mislim da su nam šanse velike ukoliko bude objektivnog suda tima ljudi koji će suditi našu aplikaciju i ako vide kontekst iz kojega dolazimo i uzmu u obzir to da nikakvi preduvjeti praktički nisu postojali da se ovo dogodi. Ovo je uistinu nešto što ni po čemu nije bilo očekivano. Možda čak nitko u početku nije ni vjerovao da je to moguće i da smo kadri napraviti nešto tako kvalitetno, ali evo vrijeme je pokazalo da jesmo – kazao je Nikolić za Fenu, naglasivši pritom kako sve ono što je objedinjeno unutar Strategije i aplikacije, govori o kvaliteti koju Mostar posjeduje za jednu takvu titulu.
Europska prijestolnica kulture naslov je koji se godišnje dodjeljuje barem jednom europskom gradu, kojega Europska unija, na temelju prispjelih prijava, odabere na razdoblje od jedne godine. U tom razdoblju grad dobiva priliku prikazati svu raskoš umjetničkih sadržaja i kulturno-povijesne baštine.
Ta bi titula imala ogroman značaj za promociju Mostara, ne samo u kulturnom nego i u drugim aspektima, a koliko je ona važna govori i činjenica da slovi za treći, najjači mogući brend jednog grada.
Stoga i Nikolić smatra kako bi Mostar tom prestižnom titulom dobio jedan potpuno novi brend i novi imidž te kako bi to za Mostar značilo jednu potpuno novu eru.
– Mostar bi kao europska prijestolnica kulture dobio jedan potpuno novi brend, novi imidž. Nama je bio cilj kroz aplikaciju i kroz ono što unutar nje stoji kao kulturna produkcija, isključivo se vezati za kvalitetu i za premreženost grada unutar regije, Europe, unutar svijeta. Time bi se dobio jedan potpuno novi imidž, jedan brend koji bi bio prepoznatljiv kroz vibrantnost grada, otvorenost i jasnu kulturnu politiku koja se ne bi isključivo ticala kulture kao proizvoda, nego više kao kreiranje jedne zdrave socijalne sredine – kaže Nikolić.
Napominje kako je ovo uistinu velika prilika jer se Mostar, kao grad zemlje koja nije članica Europske unije, ima pravo samo jednom kandidirati.
– Ako ovaj put ne bismo prošli, naredni put bi morali biti dijelom Unije. Objektivno, ovo nam je velika šansa. Titula europske prijestolnice kulture slovi za treći, najjači mogući brend jednog grada, nakon Svjetskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara. Ta bi titula za Mostar značila jednu potpuno novu eru – naglasio je Nikolić.
Projekt mostarske kandidature nosi naziv ‘Sve je premostivo’ čime šalje poruku kako kultura može doprinijeti da Mostar doista bude ujedinjen u svim svojim različitostima i postane bolje i ljepše mjesto za život.
Nikolić kaže kako upravo tijelo koje je formiralo aplikaciju i strategiju govori o tome da kultura kao sredstvo, kao alat, može biti adekvatna ako se primjeni na sredine unutar kojih postoje neki sociološki, politički, kulturološki problemi.
– Kultura, i sama umjetnost, ne tiče se više toliko estetike kao načela lijepoga, nego upravo govori o tom odnosu s drugim, unutar kojega kultura nije isključivo estetska norma. Ona je jednostavno način spajanja različitosti kroz kvalitetu. Ne mora različitost predstavljati recidiv nekog problema, nekog drugog i drugačijeg. I čitava suvremena filozofija upravo ide u smjeru da taj drugi i drugačiji bude mjerilo onoga što mi jesmo, jer bez tog drugog ni mi ne bismo postojali – zaključio je Nikolić, koji je u sklopu projekta mostarske kandidature, zajedno s arhitekticom Senadom Demirović Habibijom, vodio i radionice s djecom tri mostarska vrtića, a koje su rezultirale zanimljivom izložbom pod nazivom “Ja sam most”.
Program Europska prijestolnica kulture utemeljen je 1985. sa svrhom promicanja boljeg međusobnog razumijevanja među europskim gradovima i jačanja osjećaja europske pripadnosti, istodobno ističući bogatstvo europskih kultura te njihovu različitost, ali i zajedničke osobine.
Pored toga, omogućuje sveobuhvatnu promjenu identiteta i imidža gradova, jačanje međusektorske i međunarodne suradnje, porast životnog standarda i profesionalizaciju kulturnog sektora. Uključuje lokalno stanovništvo i civilna društva koja se bave mladima, marginaliziranim skupinama te osobama nepovoljnijeg položaja, kao i manjinama. Posebna se pozornost pridaje pristupačnosti svih aktivnosti osobama s poteškoćama i starijim osobama.
Države koje nisu članice Europske unije svake tri godine imaju mogućnost da njihovi gradovi apliciraju i budu izabrani za nositelje te prestižne titule. Primjer je Novi Sad koji će biti Europska prijestolnica kulture 2021. godine.
U utrci za tu, najprestižniju europsku titulu iz oblasti kulture, Mostar se, uz izravnog konkurenta Banja Luku, nalazi u skupini s gradovima Islanda, Norveške, Albanije, Crne Gore, Makedonije. – piše FENA./HMS/
wpDiscuz