Osnivanje općina s bošnjačkom većinom uvjet je opstanka Bošnjaka, jedinstven je stav svih bošnjačkih političkih predstavnika, javlja dopisnik agencije Anadolija (AA).
“Vlada Kosova djeluje na osnovu sinhroniziranog plana na reformi lokalne samopurave i mišljenja je da ne treba donositi parcijalna rješenja, odnosno da se ne trebaju mijenjati općinske granice bez fizibiliti studije”, rekao je on.
Za općinu Rečane urađena je fizibiliti studija. U radnu grupu bili su uključeni i predstavnici Bošnjaka. Naime, Rečane obuhvata 13 sela koja su geografski povezana. Vitomirica, također, obuhvata jednu oblast s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Međutim, region Gore je geografski raštrkan i nema prirodnog sjedišta osim Dragaša, koji, pak, već ima status općine.
Ipak, zastupnica u Skupštini Kosova Emilija Redžepi ističe da Vlada Kosova ima obavezu da Bošnjacima da općine.
Redžepi podsjeća da je prije godinu i pol urađena studija o izvodljivosti o mogućnosti formiranja novih općina u Prizrenu, ali da su tada predstavnici kosovskih vlasti dali negativan odgovor.
Zamjenik ministra za povratak i zajednice i predsjednik Nove bošnjačke stranke
Husnija Bešković zvanično je krajem decembra 2012. godine predao zahtjev za formiranjem općine Vitomirica Ministarstvu za lokalnu samoupravu Kosova. Čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Kosova Numan Balić podsjetio je da pitanje općina sa bošnjačkom većinom traje još od 2005. godine.
Naglasio je kako je, prije svega, neophodno jedinstvo kompletnog bošnjačkog spektra na Kosovu, uključujući i političke partije, civilno društvo i dijasporu.
”Bošnjaci i Goranci nisu u potpunosti zadovoljni svojim pozicijama na Kosovu, a glavni zahtjev je forimiranje općina u kojima ove zajednice čine većinu stanovništva”, rekao je lider Demokratske partije Vatan Sadik Idrizi.
Idrizi smatra da Kosovo mora jamčiti svojim građanima slobodu, jednakost pred zakonom, ravnopravnost u odlučivanju i pristup resursima.
“Kosovo ima dobre zakone za manjine, ali oni se ne poštuju u potpunosti. Iako su Bošnjaci i Goranci nakon Albanaca najveća zajednica na Kosovu, još uvijek nemamo općina s većinskim bošnjačkim stanovništvom”, tvrdi Idrizi.
On se požalio da centralne institucije daju puno obećanja, ali nedostaje iskrenosti u njihovoj realizaciji.
“Mi nismo u potpunosti zadovoljni podrškom od strane centralnih institucija. Srpski problemi su prioritet ove vlade. Bošnjaci i Goranci su uvijek na listi čekanja. To je nedopustivo”, poručio je Idrizi.
Idrizi je rekao da su Bošnjaci Bosne i Hercegovine priznali Kosovo, iako država BiH to nije učinila.
“Bosna kao država nije priznala Kosovo samo zbog činjenice da to priznanje zavisi od srpskih političara i Republike Srpske. To je realnost u kojem se nalazi BiH poslije Daytona. Mi tražimo bošnjačke općine u skladu sa zakonom. Jer samo to bi zaustavilo iseljavanje Bošnjaka i njihovom ekonomskom prosperitetu. To je obaveza Vlade Kosova”, zaključuje Idrizi.
Prema mišljenju Idrizija uspostavljanje općina s bošnjačkom većinom isključilo bi mogućnost manipuliranja srbijanske vlade navodnim uključivanjem Gore u različite srbijanske platforme.