“Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine mora prestati. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljnjoj etničkoj podjeli ili ratu, opasno je i neprihvatljivo”, objavio je Borrell.
I ništa to ne bi bilo čudno da to ne dolazi od visokog izaslanika Europske unije. Koja još jednom pokazuje svoj maćehinski odnos prema BIH ljudima. Koji je pokazivala još od Žigmunda Luksemburškog, jednog divljaka, čovjeka koji je daleko prije Osmanlija putem igara i igrica pokušavao doći do bosanske krune. Što je na kraju i uspio.
Europa, u kojoj je posve normalno govoriti o nezavisnim državama, otcjepljenjima, sukobima, prijetnjom sukobima, europa koja se prometnula u učiteljicu demokracije u 21. stolječu na kraju projekta kojeg je sama upropastila a koji se zove Dayton, što čini ta Europa?
Poziva se na staljinizam. Ona bi da zabranjuje što se smije reći a što ne.
Ne shvaćajući da je upravo uvođenje dogme, iliti zabrana određenih tema, siguran put ka tim temama a vrlo izvjesno i ka toj stvarnosti.
Ukratko u trenutku kada EU zabranjuje narodima u BIH da govore o podjelama i sukobima, ona ih upravo gura u taj svijet. Da zazivaju raspad zemlje i podjelu BIH.
Čini li to Europa namjerno kao i sva stoljeća do sada? Teško je reći. No povijest Europe i BH naroda, naročito njen odnos prema kršćanima, povijest je kolonizacije. Europa je prva počela s nasilnom i kolonizatorskom politikom u BIH. Potom su to nastavili Osmanlije, Europa je 400 godina mirno promatrala njihovu tiraniju u BIH. Potom su nakon pada Osmanlija opet došli. I nastavili s kolonizacijom.
Povijet postitoističke BIH povijest je austrijskog šamaranja kršćana u BIH. Nova kolonizacija. Nove svjetske geopolitike preko leđa onih koji su preživjeli 400 godina kalifata. Dodvoravanje istoku, udovoljavanje bombašima po Beču i blokada Rusije. A Kršćani. Oni će se već nekako snaći.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell istaknuo je u nedjelju da retorika koja dovodi u pitanje integritet BiH i poziva na novo crtanje granica mora prestati te da nema promjene u stajalištu EU-a u podršci njezinom teritorijalnom integritetu i suverenitetu, prenosi Večernji.
“Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine mora prestati. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljnjoj etničkoj podjeli ili ratu, opasno je i neprihvatljivo”, objavio je Borrell na svom blogu uoči rasprave ministara vanjskih poslova o zapadnom Balkanu.
Zapadni Balkan je jedna od dviju glavnih tema redovitog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu. O pitanjima proširenja EU-a i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji je osmišljen za zemlje nastale raspadom Jugoslavije i Albaniju, raspravljat će se i u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove koje čine uglavnom ministri vanjskih poslova ili ministri zaduženi za europske poslove.
“Stajalište EU-a nije se promijenilo i neće se promijeniti. Mi podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i njezina budućnost je u EU-u kao ujedinjena i suverena država”, kaže Borrell.
Borrell je u svom blogu napisao da se posebno osvrće na Bosnu i Hercegovinu u kojoj je stanje izrazito teško i u kojoj se politička atmosfera nedavno pogoršala. Rekao je da su krajem prošle godine bosanskohercegovačke vlasti “disfunkcionalno” odgovorile na migrantsku krizu te da je “negativni spin” u razgovorima o izbornim i ustavnim reformama kulminirao pojavom “raznih non-papera”, u kojim je kritizirana uloga EU-a i SAD-a i njihovi napori da pomognu u pregovorima.
“U jednom od tih non-papera predlagano je prekrajanje granica u regiji i podjela Bosne i Hercegovine na etničkoj osnovi, što je pogoršalo atmosferu i dalo zamah secesionističkoj agendi i zapaljivim reakcijama”, ističe Borrell, prenosi Jutarnji.hr.
Posljednjih tjedana u javnosti su se pojavila dva tzv. “non-papera” s prijedlozima za rješavanje otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju zapadni Balkan. U jednom takvom navodnom dokumentu koji je pripisan Sloveniji, ali čije postojanje ili autorstvo nitko nije potvrdio, predlaže su podjela Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi.
To je naišlo na brojne osude jer se smatra da je diranje u granice iznimno opasno i da bi dovelo do nesagledivih posljedica. Drugi takav dokument, čije su postojanje i autorstvo također upitni, odnosi se na Kosovo i rješavanje odnosa između Kosova i Srbije.
Borrell kaže da je zbog pogoršanja situacije prije desetak dana održao video-sastanak s članovima predsjedništva Bosne i Hercegovine. “Bio je to težak sastanak s mnogo napada i optužbi između članova predsjedništva”, kaže Borrell.
Borrell je rekao da je pozvao svoje sugovornike da prestanu s kontraproduktivnim diskursom i djelovanjem. Ključna stvar koja se očekuje od Bosne i Hercegovine je ustavna i izborna reforma kako bi se udovoljilo standardima EU-a i provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Dodaje da je potrebno reformirati izborno zakonodavstvo u skladu s preporukama OESS-a i GRECO-a (Skupina država protiv korupcije, tijelo koje je osnovalo Vijeće Europe).
“Znam da su ove reforme teške i da se dotiču vrlo osjetljivih pitanja: potreban nam je konstruktivan angažman svih čelnika diljem političkog spektra i civilnog društva kako bismo uspjeli”, kaže Borrell. Borrell kaže da je uloga EU-a, koji zajedno sa SAD-om pomaže u tim pregovorima, “osigurati usklađenost prijedloga koji su na stolu sa standardima EU-a”. Osudio je i kritike koje su se u BiH mogle čuti na račun posebnog izaslanika Johanna Sattlera.
“Pokušaji lažnog predstavljanja uloge i namjere EU i naših međunarodnih partnera u Bosni i Hercegovini neprihvatljivi su. Moj specijalni predstavnik, koji je ujedno i predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler i njegovo osoblje imaju moje puno povjerenje i podršku”, kaže Borrell.
Nedavno je jedan sarajevski portal optužio Sattlera, austrijskog diplomata, za bliskost s Rusijom.