Vlasnici stanova u Hrvatskoj koji su ih rentali u pravilu su odbijali prijaviti podstanare na te adrese. Zbog toga je nastalo na tisuće fiktivnih prijava. Ubuduće će “gazde” kojima su puna usta “onih koji ne plaćaju porez a odlučuju o našoj sudbini” ako žele izbjeći platiti porez na prazne stanove morati prijaviti podstanare u njih. Tako će prebivališta onih koji su najmoprimci postati stvarna. Bit će zanimljivo gledati koliki će vrli građanin Perecije nakon uvođenja ovog zakona prijaviti ženu, svekrvu ili ljubavnicu na vikendicu kako bi izbjegao plaćanje poreza…
Najavljeni novi i veći porezi na stanove i vikendice u Hrvatskoj nisu samo zabrinuli vlasnike nekretnina u Hrvatskoj već i desetke tisuća građana izvan nje.
Viši porezi na nekretnine, što je još jedna od “cijena” koje se moraju platiti zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, mogli bi dovesti do pravog egzodusa vlasnika koji ne borave stalno u Hrvatskoj, ali i masovne rasprodaje stanova, kuća i vikendica.
Zahvaljujući OIB-u, Vlada namjerava od 2013. primjenjivati i zakon koji je u izradi, a riječ je o Zakonu o porezu na imovinu. Iako je hrvatski premijer Zoran Milanović ustvrdio da taj porez neće biti drastičan, te da će se plaćat prema veličini i vrijednosti imovine, dodajući kako ga imaju sve zemlje Europe, vjerojatno nije računao kako su u zemljama gdje se primjenjuju takve stope, i daleko veće plaće.
Uzimajući kao poreznu osnovicu prosječnu tržišnu vrijednost nekretnine, a kao poreznu stopu odabrali su dva posto, koja se koristi u mnogim europskim zemljama, ispalo je da za stan od 100 četvornih metara u Zagrebu, uz prosječnu tržišnu cijenu od 2500 eura, godišnji porez na stan mogao bi iznositi pet tisuća eura, dakle 417 eura mjesečno.
Za stan iste kvadrature u Rijeci bi se uz prosječnu tržišnu cijenu od 1500 eura plaćalo godišnje oko tri tisuće eura, u Splitu uz tržišnu cijenu od 2400 eura porez bi iznosio 4800 eura, a u Osijeku uz tržišnu cijenu od 1000 eura godišnji porez na stan bi bio 2000 eura i tako redom.
Usporedbe radi, prema sadašnjem zakonu na vikendicu od 100 četvornih metara prosječno se plaća 1000 kuna godišnjeg poreza.
Među vlasnicima nekretnina, veliki broj, neki smatraju i desetak tisuća, i građana je iz BiH. Dok manji broj bh. stanovnika stanuje stalno u kućama, znatan broj koristi stanove ili vikendice tek povremeno.
Tu su i oni, koji su kupovinom nekretnina željeli nešto zaraditi. Također, postoji određeni broj građana koji su se odselili, za vrijeme rata ili kasnije, a kuće im “zjape” prazne diljem Republike Hrvatske.
Kako tvrde vlasnici nekretnina, uvođenje “europskih” poreza moglo bi dovesti do masovne prodaje stanova i vikendica već početkom sljedeće godine, kada je i najavljeno primjena novog sustava poreza na nekretnine, što bi opet moglo dovesti do značajnog pada cijena stanova diljem Hrvatske.
Dok vlasnici tvrtki za prodaju nekretnina u Hrvatskoj strahuju, u Bosni i Hercegovini trljaju ruke, očekujući veću prodaju, i veće cijene, stanova u BiH. Prosječna cijena stanova u BiH završenih u prvom polugodištu 2012. godine iznosi 1530 KM po metru četvornom.