Njemački parlament u petak bi trebao razmatrati rezoluciju o stanju u BiH koju su predložili zastupnici iz vladajuće koalicije predvođene socijaldemokratima (SPD) no član te stranke Josip Juratović upozorio je kako taj dokument ima manjkavosti koje mogu prouzročiti nove probleme.
“Plašim se da će to biti samo rezolucija koju će zlouporijebiti nacionalisti u izbornoj kampanji i to bi bilo kobno. To treba spriječiti”, kazao je Juratović kako ga u srijedu citira Deutsche Welle (DW) na svojim mrežnim stranicama.
Bundestag će o prijeldogu rezolucije, kako je planirano, glasati 8. srpnja a uz ocjene o stanju u BiH zastupnici će se očitovati i o prijedlogu da Njemačka ponovo uputi svoje vojnike u tu zemlju kako bi se pridružili vojnoj misiji Althea koju predvodi Europska unija.
Riječ je o simboličnom kontigentu od 50-ak vojnika no vlada Olafa Scholza time želi pokazati koliko vodi računa o stanju u BiH i održanju mira i stabilnosti u toj zemlji. Dolazak njemačkih vojnika pozdravili su svi u BiH osim srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.
“Ista ona Njemačka koja je 1941. godine poslala Nijemce, koji su asistirali ustašama da pobiju milijun ljudi na ovim prostorima, sada najavljuje da će ovdje doći njihove oružane snage. Oni nisu dobrodošli”, kazao je u travnju Dodik koji ipak nema na raspolaganju mehanizme kojima bi spriječio pridruživanje pripadnika Bundeswehra EUFOR-u.
Juratović kaže kako unatoč ranijim dvojbama sada podupire slanje njemačkih vojnika u BiH s obzirom na rat u Ukrajini jer je to doprinos miru i stabilnosti. U odnosu na sadržinu političkog dijela rezolucije o BiH kaže kako ona sadrži neke generalizacije koje mogu biti problem.
„Na mjestu gdje se spominje da u BiH vlada politički nepotizam i nacionalizam, piše ‘u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim redovima’, a onda se poimenično spominju stranke i lideri tih stranaka. To su (Dragan) Čović i HDZ, pa (Milorad) Dodik i SNSD, a sve bošnjačke stranke, pošto i tamo ima nacionalizma, stavljaju se pod sumnju da su sve nacionalističke što nije točno”, kaže Juratović.
Njegovo je stajalište kako bi valjalo jasno kazati da je uz Čovića i Dodika za stanje u BiH odgovoran i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović te upozorava kako je Izetbegovićevo verbalno zalaganje za građansku državu neiskreno.
„Građanska država o kojoj govore SDA i Izetbegović nije građanska država nego je on prisvojio jedan termin koji odgovara njemu kako bi sa Čovićem, s kojim radi istu politiku, praktično paralizirao društvo što je katastrofalno za BiH. Niti Čović reprezentira legitimnost svih Hrvata ni Izetbegović građansku državu”, kaže Juratović te dodaje da u drugim strankama koje okupljaju Bošnjake definitvno ima onih koji su iskreno za građansku državu temeljenu na načelima kakva vrijede u EU.
Juratović bi želio da rezolucija o BiH izrijekom spomene njemačku pomoći u suzbijanja korupcije i kriminala što smatra najvećim problemom a kaže i kako se ne može izjednačavati uloga koju Hrvatska i Srbija imaju u odnosu na BiH.
Kritičan je ipak prema vanjskoj politici koju sada vodi Hrvatska i kaže kako je “katastrofalno popuštati Čovićevom HDZ-u koji sve više liči na kriminalnu organizaciju”.
Pozvao je Hrvatsku da kao članica EU pomogne BiH na njenom demokratskom putu ka Uniji.
“Hrvatska mora i treba zauzeti drugačiju vanjsku politiku prema BiH u tom kontekstu da se ne orijentira prema Čoviću, nego prema interesima svih građana BiH”, zaključio je Juratović.
wpDiscuz
