Za predsjednicu podružnice u Livnu izabrana je Ines Kaić Pervan, a na samoj Skupštini izabrani su članovi i ostalih tijela Društva.
Kako je ime HKD NAPREDAK i nakon 72. godine značajno za Livno i njegove stanovnike potvrdio je i veliki odaziv novih članova podružnice koji su do kraja ispunili dvoranu hotela B&M u Livnu, a veliki broj njih zbog epidemioloških mjera nije mogao sudjelovati u obnoviteljskoj Skupštini, ali su svojim potpisima pristupili samoj podružnici.
Na Skupštini je uz suglasnost Središnje uprave HKD Napredak donesena odluka o osnivanju ove podružnice, ali i prihvaćene sve Odluke i akti koji reguliraju odnos podružnice i Središnje uprave.
Predsjednica Ines Kaić Pervan je kazala kako najvažnije Hrvatsko kulturno društvo Napredak već odavno ne djeluje u Livnu, premda se osnivanje tog društva i njegovi veliki uspjesi u velikoj mjeri vezuju za Livno i Livnjake.
Govoreći o povijesti djelovanja Društva, Kaić Pervan je istaknula da se u razdoblju austrougarske vladavine hrvatstvo artikuliralo kroz rad pjevačkih društava i hrvatskih čitaonica, a jedno od tih društava (Dinara) osnovano je krajem 19. stoljeća u Livnu.
– Nakon niza utemeljenja hrvatskih pjevačkih društava u BiH, javila se potreba za formiranjem društva koje bi pomoglo školovanje mladih Hrvata s nadom da bi onda ti školovani kadrovi postali vodiči na putu ekonomskog i kulturnog prosperiteta Hrvata u BiH – ustvrdila je Kaić Pervan.
Po njezinim riječima, prvo društvo utemeljeno s tim ciljem bilo je Hrvatsko podporno društvo za potrebe đaka srednjih i visokih škola iz BiH, sa sjedištem u Mostaru 1902. godine, a svrha tog društva bila je pomoć siromašnim đacima iz BiH koji pohađaju srednje ili visoke škole u BiH ili Austro-Ugarskoj Monarhiji odnosno Zagrebu.
Osvrćući se dalje na prošlost ovog društva, Kaić Pervan je dodala da je usporedo s Mostarom, iste godine, par mjeseci kasnije, osnovano i u Sarajevu društvo s identičnim ciljem, a s obzirom na to da su oba društva imala istovjetne ciljeve, rodila se ideja o ujedinjenju.
– Od ideje do realizacije proteći će nekoliko godina što zbog političkih razloga, a dijelom i zbog neslaganja dvaju društava. Značajnu ulogu u fuziji imali su i Livnjaci, poglavito Ante Tadić. Inicijativa za osnivanje Napretka vezana je uz sjednicu bosanskohercegovačkih Hrvata koja je održana 1902. godine u Zagrebu, u gostionici pjevačkog društva Kolo, na kojoj, između ostalih, sudjelovali i Livnjaci Ante Tadić i Ante Mamić pa s punim pravom možemo reći da su i Livnjaci dali svoj doprinos nastanku Napretka – naglasila je Kaić Pervan.
Podružnica u Livnu osnovana je, kaže, prije fuzioniranja sarajevskog i mostarskog društva, točnije 1906. godine kao mostarska podružnica, a za povjerenika je imenovan Ante Tadić.
– Fuzija ova dva društva, nije prošla bez problema, nesporazuma i svađa, a veliku ulogu u pomirbi odigrali su opet Livnjaci Ivo Đogić i Ante Tadić te tadašnji ravnatelj livanjske Trgovačke škole Andrija Pordušić. U prvim godinama djelovanja podružnica Livno imala je tri utemeljitelja i oko 70 aktivnih članova. Utemeljitelji su bili Hrvatsko pjevačko – glazbeno društvo Dinara te župe Livno i Vidoši dok je sjedište Napretka bilo u Dinarinom domu – kazala je Kaić Pervan.
U razdoblju od 1907. do 1941. godine livanjska podružnica organizirala je svoje stalne godišnje zabave na kojima su se prikupljali dragovoljni prilozi za školovanje mladih, a mnogi Livnjaci bili su tada Napretkovi stipendisti. Najpoznatiji je bio prvi školovani slikar u BiH Gabrijel Jurkić.
Od brojnih tada Napretkovih aktivnosti Kaić Pervan posebno ističe rad na opismenjavanju puka gdje je samo tijekom 1938. godine u akciji Napretka čitati i pisati naučilo 1.500 osoba iz livanjskog kraja.
– Napredak u Livnu, kao i Dinara nešto ranije, ugašen je 1949. godine, a objašnjenje za takav čin je bizarno, budući da nema članova, nema potrebe da postoji. Općinske vlasti su naredile da se kamen iz Dinarina doma upotrijebi za zidanje hotela – istaknula je Kaić Pervan.
Danas, sedamdeset dvije godine nakon gašenja Napretka, svjesni vrijednosti i važnosti te institucije, Livnjaci obnavljaju ono što su im preci stvorili i ostavili u naslijeđe.
– Nova podružnica Napretka simbolizira ono najbolje što Livno zajedničkim snagama može postići. Istodobno nas podsjeća na razloge zbog kojih ne smijemo dopustiti da kultura u našem gradu bude na marginama. Jedinstvo naših sugrađana, zbog velikog broja mladih koji odlaze iz BiH je na kušnji. Mnogi danas vjeruju da je problem što zajednica čini premalo, a drugi, pak, smatraju da mladi čine premalo za opstanak – poručila je Kaić Pervan.
U ime Središnje uprave HKD Napredak na obnoviteljskoj Skupštini obratio se i dopredsjednik Josip Križanović koji je u svom govoru istaknuo kako je ovo jedan povijesni događaj jer Livno i njegovi stanovnici puno su učinili za HKD Napredak, a sama podružnica prije drugog svjetskog rata bila je jedna od najvećih i najaktivnijih. Likvidacija ove podružnice 1949. urađena je nasilnim putem i time je prekinut jedan kontinuitet rada HKD Napredak u Livnu. Obnavljanje podružnice u središtu Herceg-Bosanske županije sigurno će potaknuti i druge gradove u ovoj Županiji da krenu s osnivanjem podružnica. Podružnica u Livnu je rezultat kontinuiranog rada ove Središnje uprave na jačanju svog članstva i svome širenju i sigurno je kako se nećemo stati s ovim aktivnostima, jer Napredak zbog svoje velike infrastrukture članstva i jeste najveća hrvatska institucija koja će iduće godine slaviti svoj 120. rođendan.
Jedan od prvih koraka u djelovanju društva je, kako je kazala Kaić Pervan, osnivanje izviđača i šahovskog kluba Napredak, a ubrzo se u njihovoj organizaciji očekuje i promocija knjige Matijasa Zečevića.
Na osnivačkoj skupštini livanjske podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak nazočili su predstavnici Grada Livna te Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije.
wpDiscuz
