Published On: Sub, kol 11th, 2012

Na Velikom školju osvanula državna zastava BiH

Na Velikom školju osvanula je državna zastava Bosne i Hercegovine. U “akciji” su je zaboli novinari “Slobodne Bosne”. Tri godine prije, na istom otočiću vijorile su se državne zastave BiH i Hrvatske. Tada su ih postavili novinari “Večernjaka”. Obje ove “akcije” bile se refleksija na politički rat koji se između Hrvatske i BiH vodi zbog povlačenja konačne međugranične crte u Neumskom i Malostonskom zaljevu. Kad se zanemare novinarski performansi i uzmu o obzir činjenice na terenu do kojih je došao naš list, onda istina izgleda ovako: Veliki i Mali školj katastarski pripadaju Republici Hrvatskoj.

Uskoro prijedlog iz BiH

Vlasničko pravo na njih od 1974. godine polaže neumska obitelj Putica, koja je uredno cijelo vrijeme plaćala na njih sve porezne obveze. “Večernjak” posjeduje presliku zemljišnoknjižnog izvatka iz Dubrovnika koji jasno govori da se grebeni, predmet prijepora između BiH i RH, nalaze na teritoriju Hrvatske. I da stvar bude još kontroverznija, do tog dokumenta došle su mjerodavne službe za pitanje granice iz BiH koje su spremne tu činjenicu u konačnici pravno-formalno uvažiti. Iz dokumenta se vidi da su sporni školji bili privatno vlasništvo obitelji Gučić do 1948., od kada se vode kao državno vlasništvo. BiH nema podataka u gruntovnici za sporna dva grebena oko kojih se posljednjih dana zbog razgraničenja u Neumskom zaljevu s obje strane granice podiže prava politička bura.

Zbog utvrđenih činjenica na terenu, kako Večernjak iz visokih političkih izvora ekskluzivno doznaje, Vijeće ministara BiH ponudit će Vladi RH dvije opcije za rješenje spornih točaka razgraničenja u Neumskom zaljevu između dvije države. Prva opcija uključuje ratifikaciju starog ugovora o granici iz 1999. kojim se ne dovodi u pitanje suverenitet hrvatskih voda kao što su unutarnje vode, teritorijalne vode, epikontinentalni pojas.

No, problem u ovakvom slučaju mogao bi izbiti jer se u međuvremenu došlo do pisanih dokaza da se Veliki i Mali školj nalaze unutar RH. Druga opcija s kojom ide Vijeće ministara BiH prema službenom Zagrebu bila bi ratifikacija nespornog dijela granice (oko 99,5 posto granice), a da se sporni dio oko Neuma riješi međunarodnom arbitražom.

Dokumentacija iz Splita

Takav princip razgraničenja mogao bi se primjenjivati i prema ostalim susjedima s kojima BiH ima sporne granične točke. Međunarodna arbitraža, već primjenjivana u razgraničenju skandinavskih zemalja, pokazala se uspješnom i pravednom, pogotovu što na trajni rok prekida buduće političke i katastarske polemike oko međugranične linije. Spomenimo da je postojeća granična linija, kojom su dio poluotoka Kleka i dva grebena u Neumskom zaljevu, Veliki i Mali školj, pripali BiH, povučena na temelju dokumentacije koju je predstavila RH, a koju je ponudio Hidrografski institut iz Splita.

Bez školja BiH ostaje i bez izlaza na otvoreno more

Još 1974. godine obavljeno je snimanje iz zraka područja Neuma i okolice te su predstavnici BiH i Hrvatske boravili u Istanbulu i pregledavali arhive. Nakon toga je RH ustupila cijeli vrh poluotoka Kleka BiH. Pomorci iz BiH kažu da bi pripajanje Velikog i Malog školja te vrha Kleka Hrvatskoj napravilo velike probleme BiH i njezinu nastojanju da bude pomorska zemlja.