NA DANAŠNJI DAN: Rođen Miroslav Krleža

Najplodniji i najsvestraniji knjizevnik u povijesti hrvatske knjizevnosti, Miroslav Krleza koji se rodio na danasnji dan 1893. u Zagrebu ostvario je vrhunske domete u svim knjizevnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i knjizevnu bastinu, nije se priklonio ni jednom utvrdjenom modelu, pa se ni njegov opus ne moze svrstati ni u jednu stilsku formaciju.
Osebujnost njegova stvaralastva, medju ostalim su i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suocena s rasapom individualne svijesti. Oko Krlezina zivota i djela lomila su se koplja, od ideoloske pripadnosti do uklopljenosti u drustveni sustav.
Uredjivao je sve, od Legendi preko casopisa do Zastava. Na mnogo sto je odgovarao novim knjizevnim djelom: Moj obracun s njima, Dijalekticki antibarbarus. Ponajvise je mozda porucio suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A lucidni eseji i dnevnicki zapisi su aktualno i zivo stivo, koje danas itekako vrijedi citati.
Desetljeca Krlezina stvaralastva obiljezila su 20. stoljece, znacila pravu razdjelnicu, tematsku, ideolosku i estetsku mjeru svega sto je napisano u tom razdoblju u hrvatskoj knjizevnosti. No, u skladu s njegovim geslom da je cijeli zivot pjesma bez poante, Krlezina fizicka smrt 1981. godine nije znacila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je narastajima marginalije, rukopise koji ce tek biti otvoreni, i samo Krleza zna, sto poruciti Hrvatima.