Mladi u BiH misle da nemaju drugog izlaza i da moraju glavu pognuti političkim vođama

Najmlađi u BiH o politici i političkim procesima znaju i više nego što se misli, a mnogi od njih sebe u budućnosti vide kao političare.
Pokazala je to internet anketa rađena u sklopu publikacije “Shvatite nas ozbiljno – djeca poručuju političarima”, koja je obuhvatila 330 djece uzrasta od 12 do 18 godina, a koju je objavio UNICEF BiH.
Naime, prema rezultatima ankete, čak 56,7 posto anketiranih potvrdilo je da je pročitalo program političke stranke, a njih 64,3 posto smatra da djeca treba da budu uključena u političke aktivnosti.
Zanimljivo je da 76,4 posto djece smatra da u političke aktivnosti treba da budu uključena tako što će posjećivati skupove političkih stranaka.
Sa druge strane, kako su ocijenila, djeca u BiH najviše pate od vršnjačkog nasilja u školama i na drugim javnim mjestima, a 90,1 posto ispitanika smatra da su za to odgovorni upravo političari, pa je poboljšanje kvalitete obrazovanja jedna od glavnih preporuka koju su im djeca uputila.
Politikom u budućnosti voljelo bi da se bavi 31,3 posto ispitane djece, a oni koji neće ili ne planiraju da se bave njom, kao osnovni razlog su naveli to da im se političari ne sviđaju, kao i da se često njihova imena povezuju sa korupcijom.
Iz UNICEF-a su nam kazali da je jedan od razloga za relativno visoku stopu zanimanja za političke programe, njihova dostupnost, kao i činjenica da je trećina djece u trenutku popunjavanja ankete imala 17 godina, a četvrtina djece 16 godina.
“S obzirom na to da se radi o budućim glasačima, koji će već na sljedećim lokalnim izborima imati priliku da glasaju za političke stranke i njihove predstavnike, taj podatak nije iznenađujući i bilo bi lijepo znati da se budući glasači informiraju prije nego što im daju svoje povjerenje”, kažu oni.
Za činjenicu da većina ispitanih smatra da svoje sudjelovanje treba manifestirati kroz posjetu skupovima, kažu da je to pokazatelj da su to jedini oblici političkog sudjelovanja djece.
“UNICEF je protiv svake zloupotrebe djece u političkim kampanjama i ne smatra da djeca treba da sudjeluju na političkim skupovima. Sa druge strane, podržavamo sudjelovanje djece u procesu donošenja političkih odluka na razini lokalne zajednice i radimo na tome da se uspostave redovni mehanizmi suradnje između djece i donosilaca odluka”, poručuju oni.
Komentirajući ove podatke, Ivan Šijaković, sociolog, kaže za Nezavisne novine kako je politika zauzela najveći dio ljudskog zanimanja te da se njena generacijska granica spušta nadolje, pa je zahvatila i one maloljetne.
“Ovdje je politika zauzela treće mjesto na listi želja mladih. Na prvom mjestu su oni koji hoće da budu sportaši, na drugom svi hoće da budu pjevači i na trećem mjestu političari”, kaže Šijaković.
Kako kaže, mladi formiraju mišljenje da nemaju drugog izlaza i da se moraju uključiti u politiku i prilagoditi se vođama, ići na skupove i na vrijeme se pripremiti, jer će im jedino to osigurati egzistenciju.
Oni su uvjereni da ništa ne zavisi od njih i od njihovog kvaliteta rada, već od političkih stranaka, odluka vođa i slično”, zaključio je Šijaković.