Mladi slobodno vrijeme provode u kafićima, ne čitaju knjige, prate reality programe, a cilj je biti na ‘državnim jaslama’ ili napustiti zemlju

Sliku koja nije nimalo oku ugodna. Ova empirijska studija pruža analitički uvid u razmišljanja mladih, stavove i sustav vrijednosti u pogledu nekih ključnih pitanja u bh. društvu koje prolazi stanovite promjene.

Spomenuto istraživanje je uključivalo više od tisuću osoba između 15 i 27 godina starosti iz cijele Bosne i Hercegovine. Četrdeset i pet posto njih su bili mladi ljudi iz seoskih, a 55% iz gradskih sredina. Istraživanje je pokazalo da je 60% mladih nezaposleno, jedan od pet ispitanika uzaludno traži posao dulje od pet godina, a više od polovine njih to rade dulje od dvije godine.

Masovni egzodus

Nadalje, više od 50% djece sa završenim osnovnim obrazovanjem iz siromašnih obitelji ne nastavljaju svoje školovanje, dok 10%  njih nemaju zdravstveno osiguranje, bez obzira na činjenicu da društvo pogađaju mnogobrojne somatske i duševne bolesti kako prolazi izuzetno težak period poslijeratne tranzicije. I u takvim uvjetima, postotak mladih osoba koje su politički aktivni, djeluju u nevladinom sektoru ili se bave određenim hobijem i sl. je zanemariv.

Pored nezaposlenosti, neadekvatnost obrazovnog sustava, deprimirajuća politička situacija u zemlji, osjećaj nemanja perspektive za budućnost, itd., uzrokovali su nastavak trenda masovnog odlaska mladih ljudi u druge zemlje.

S njihovim odlaskom, smanjuje se i ključni potencijal društva, što može imati pogubne posljedice po njegov budući razvoj. Dodatni problem u svemu ovome je činjenica da su mnogobrojni stručnjaci godinama pokušavali skrenuti pažnju na masovni egzodus mladih iz Bosne i Hercegovine, ali nije činjeno gotovo ništa da se on zaustavi ili bar uspori.

Mladi u BiH ne čitaju. Ne prate dešavanja. Niti ih to zanima. Čak 85,4 % učesnika tvrdi da često koriste društvene mreže, a tek 2,8 % da ih ne koriste nikada. Mladi ljudi koji su sudjelovali u radu fokus grupa naveli su da društvene mreže predstavljaju njihov glavni izvor informacija o društvenim, kao i o političkim dešavanjima.

Televiziju rijetko gledaju da bi došli do informacija, dok novine ne čitaju uopće ili veoma rijetko. Diskusija je još pokazala da mladi ljudi ne gledaju televiziju kako bi se informirali, pogotovo ne o političkim dešavanjima u zemlji ili u svijetu, već u najvećoj mjeri da bi pratili glazbene i zabavne sadržaje te reality programe. Naročito zabrinjava podatak da u ovogodišnjem istraživanju 18,6% mladih osoba tvrde da nikada nisu pročitali knjigu, a 41% da nikada nisu bili u inozemstvu. Dakle, možemo konstatirati da stavove mladih uglavnom formiraju društvene mreže i on-line izvori informacija te članovi obitelji, s obzirom da 73,3% njih navode da se svakodnevno druže s članovima obiteljima, a svega 2% da slobodno vrijeme provode sa obitelji jednom mjesečno ili rjeđe.

Za posao najvažnija „štela“

Prema rezultatima provedene ankete, mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine uživaju u kupovini (33,9% njih navode da idu u kupovinu najmanje jednom tjedno, iako polovina nikada ništa nisu kupili preko interneta), a 39% smatraju da je nošenje markirane odjeće bitno ili čak veoma bitno. Zdrava prehrana je bitna ili veoma bitna za 84,5% mladih, dok je svega 1,2% njih smatraju potpuno nebitnom.

Državljanstvo BiH ima 722.311 mladih osoba (15-30 godina). Sveučilišnu diplomu ima 13%, a 50% ima trogodišnji nivo srednjoškolskog obrazovanja. Nikavo formalno obrazovanje nema 4% mladih, njih 18 posto nikada nije pročitalo knjigu. Da su „državne jasle“ i dalje u vrhu ljestvice želja, pokazala je i ova studija, pa tako njih 68 posto želi posao u državnoj službi, 87 posto ispitanika smatra da je pri pronalaženju posla najvažnije poznanstvo.

U BiH je i dalje popularno živjeti s roditeljima. Pa tako 80 posto mladih i dalje živi s roditeljima, 46 posto u naseljima ispod 2 tisuće stanovnika.

Slobodno vrijeme provode u kafićima, ne posjećuju kulturne događaje, a 41% nije bilo u inozemstu. Politika ih ne zanima i polovica njih uopće ne vjeruje političkim vođama. Preovladavaju konzervativne i autoritativne vrijednosti, žele socijalnu državu, “očekuju puno od vlasti, spremni su uraditi veoma malo”. 61,8% želi napustiti zemlju, a 60% je kao “preferirane zemlje za emigraciju” navelo Njemačku i Austriju, a 14,6% ih je uradilo nešto na tome da zaista napusti zemlju. B. K.

Najviše vjeruju Europskoj uniji

Povjerenje u političke institucije, uključujući Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, vladu i političke stranke je na izuzetno niskom nivou.  Jedine domaće institucije kojima mladi u BiH uopće vjeruju su one koje pružaju direktne, opipljive usluge građanima, kao što su policija, religijske zajednice i volonterski pokreti. Europskoj uniji se vjeruje najviše od svih političkih aktera, naročito kada je riječ o zapošljavanju i ekonomskom blagostanju, dvije posebno problematične oblasti u BiH. Podrška koju uživaju europske integracije je na veoma visokom nivou (85% ispitanika).