BEOGRAD – Nema nikakvih političkih pritisaka na Haški tribunal, izjavio je predsjednik Tribunala Theodor Meron i dodao da je to potpuna istina i da kada netko dođe u njegove godine, a to je 83, “stvari vidi s perspektivom”.
“Ne treba mi karijera. Jedino o čemu trebamo razmišljati je moja sudijska savjest. Nema političkog pritiska na Tribunal. Ne mogu se sjetim nijednog slučaja u 12 godina, koliko sam u Tribunalu, da smo bili pod bilo kakvim političkim pritiskom od bilo koga “, rekao je Meron u intervjuu listu” Danas “.
On je dodao da zna i da bi, kada bi nekom od njegovih kolega, u što je potpuno uvjeren, prišao neki predstavnik vlade i rekao: “Dobro, pričamo o ovom slučaju i nadamo se da ćeš ići ovim, a ne onim putem”, od te osobe bilo zatraženo da odmah napusti Tribunal, zato što je Vijeće sigurnosti UN ustanovio ovaj tribunal kao neovisan sud i članovi tog suda su vrlo svjesni svoje povijesne odgovornosti.
On je ubjeđen da kada bi, kako je rekao, bilo nekog političkog pritiska, svaki sudac Tribunala odmah odbacio.
“Ali je zanimljivije ono što sam rekao ranije, a to je da na nas nikada nije bilo nikakvog političkog pritiska. Jednostavno se ne bi usudili”, dodao je on.
Meron je podsjetio da je od 161 optuženika, poslije razdoblja od skoro pola vijeka nekažnjivosti, Haški tribunal uspio dobiti dovoljnu suradnju s međunarodnom zajednicom, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije, da mu izruče ili da ubjede sve optuženike da se predaju.
On tvrdi da je kvaliteta njihovih presuda vrlo visok.
Meron je najavio da će ići u Sarajevo na konferenciju, gdje će se sresti s “Majkama Srebrenice” i izrazio nadu da će vidjeti i “drugu stranu medalje”.
Na pitanje kako objašnjava da neko u prvostupanjskom postupku bude osuđen na 20 godina, a zatim ga Žalbeno vijeće oslobodi, Meron je odgovorio da se to pitanje može postaviti u svakom sustavu u nacionalnoj jurisdikciji, jer iu Sloveniji, Srbiji, u svakoj zemlji, u svakom međunarodnom sudu imate sustav preispitivanja.
On je rekao da zna da u međunarodnoj zajednici, a posebno u bivšoj Jugoslaviji nisu sretni zbog duljine trajanja suđenja.
“To je nešto što pokušavamo unaprijedimo, poboljšati procedure da bi proces bio učinkovitiji i brži. Ali, moramo se sjetiti i biti svjesni da su naša suđenja vrlo nesvakidašnja”, dodao je Meron u intervjuu objavljenom u elektronskom izdanju lista “Danas”.
On je kazao da su predsjednici Tribunala, uključujući i njega, govorili u Vijeću sigurnosti UN da nije korektno i pravedno što UN nisu napravile neki fond za reparaciju žrtava ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.
“Na kraju, međunarodna zajednica mora proširiti svoj pristup u radu na predmetima ratnih zločina. To je vrlo dobra polazna točka, a polazna točka je pravda, utvrđivanje individualne kaznene odgovornosti i procesuiranje zločina. Mislim da bi žrtve, neko ko je izgubio ruku ili nogu ili je patio na neki drugi način, trebali imati pravo na nekakvu reparaciju “, rekao je Meron.
wpDiscuz