Politička kriza u Federaciji Bosne i Hercegovine koja se nastavlja “otkrivajući funkcionalne nedostatke u sustavu vlasti ovog entiteta, kao i produženu potrebu za reformama u Federaciji kako bi sustav bio funkcionalan, učinkovit i ekonomičan”, jedna je od glavnih karakteristika političkih zbivanja u Bosni i Hercegovini u proteklih 180 dana, onako kako je to u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a u svom redovnom izvještaju prikazao Visoki predstavnik Valentin Inzko.
On je pozdravio inicijativu lokalnih eksperata podržanu od vlade SAD – kako bi se Federacija reformirala, naglašavajući da taj proces ima snažnu podršku od Ureda OHR u Sarajevu.
RS bolje funkcionira od Federacije
Inzko je rekao kako je manji bh.. entitet RS (Republika Srpska) u usporedbi s Federacijom BiH “funkcionirala glatko” u proteklom period koji je bio predmet njegove najnovije analize.
“Ipak, s aspekta budućih rizika za stabilnost zemlje, ja ostajem zabrinut u vezi produženih izjava od nekih najviših dužnosnika iz RS koji zagovaraju raspad Bosne i Hercegovine kao države”, naglasio je Inzko.
Prozivajući pri tome instituciju predsjednika RS, ali ne spominjući Milorada Dodika, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BIH upro je prst poimenice samo na Nebojšu Radmanovića. On je kao srpski član kolektivnog šefa države nedavno ponudio usporedbu Kosova “koga je priznalo pola zemalja članica UN-a”, navodeći to kao primjer za moguću nezavisnost RS-a. Inzko je pri tome iznio žaljenje što je Radmanović to “prezentirao kao službenu politiku Republike Srpske”.
Zbog svega toga “iu ovom kontekstu”, Inzko je zaključio da “kontinuirano prisustvo Europske unije i NATO vojne misije u BiH još uvjek igra vitalnu ulogu u obnovi povjerenja da zemlja ostaje mirna i sigurna unatoč teškoj političkoj situaciji”.
Uzimajući u obzir trenutne okolnosti i moguće buduće izazove u 2014., rekao je visoki predstavnik u New Yorku – prisutnost EU i NATO snaga – ostaje “kritično umirenje”. Ujedno, Inzko je “toplo pozdravio” rezoluciju kojom je u Vijeću sigurnosti produžen mandat europskih i NATO snaga u BiH za još godinu dana.
Diskriminacija se nastavlja
Inzko je govorio io tome kako su u proteklih šest mjeseci bh..politički lideri ponovno propustili svoju šanu da naprave odlučujući korak i usaglase korekciju diskriminirajućih odredbi u izbornom sistemu BiH.
Te odluke nisu samo u skladu sa zahtjevima Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sehdić-Finci”, već su, kako je to Inzko podcrtao, “test sposobnosti zemlje da primijeni bazične standarde ljudskih prava u provedbi izbora i živjeti u skladu sa svojim međunarodnim obvezama “.
U isto vrijeme, “napredak ostaje nedostižan u reguliranju pitanja vlasništva nad vojnom imovinom, što je spriječilo BiH u aktiviranju svog članstva u NATO MAP planu (Membership Action Plan)”, iznova je, u New Yorku, konstatirao Inzko.
U svom govoru Inzko se osvrnuo i na nezadovoljstvo dijela bh..javnosti “inercijom izabranih lidera”, što je kulminiralo demonstracijama prošloga lipnja, s najdramatičniji manifestacijom ispred institucija državnih organa u Sarajevu. On je, isto tako, govorio io prosvjedima zbog nezadovoljstva građana prema etničkim podjelama u obrazovnom sustavu BiH.
“Ja vjerujem da je međunarodna zajednica u cjelini podcjenila značaj obrazovanja kao dijela procesa posljeratnog pomirenja i reintegracije”, rekao je visoki predstavnik u svom najnovijem obraćanju u UN-u.
On je rekao kako su ljudi, koji su prosvjedovali diljem BiH, shvatili ono što domaći politički lideri još nisu: “Da demokracija nije nešto što se potvrđuje svake četiri godine na izborima.”
Popis je dobro došao
Cjelokupnu sivu sliku u Bosni i Hercegovini u proteklih 6 mjeseci koju je Inzko izvijestio Vijeću sigurnosti UN-a donekle je poremetila pozitivna ocjena tek završenog popisa u BiH.
Ali, dodao je Inzko, “bit će važno da rezultati popisa ne budu korišteni da promoviraju podjele ili pogorša etničke tenzije”.
Opću sliku u proteklih pola godine narušila je teška ekonomska situacija u BiH s nezaobilaznom “vanjskom proračunskom podrškom” i stopom nezaposlenosti od 44 posto. No, Inzko je spomenuo i 7 postotni rast industrijske proizvodnje i 8 postotni rast izvoza u BiH.
U sferi vladavine prava, visoki predstavnik Valentin Inzko iznio je zabrinutost zbog stavova manjeg bh.. entiteta RS, kao i produženih “retoričkih napada” iz Banjaluke na državne pravosudne institucije.
S tim napadima se, kazao je, otišlo i korak dalje u listopadu, kada je Narodna skupština RS izdala set zaključaka protiv državne razine pravosuđa.
Inzko je još naglasio kako predmet njegove zabrinutosti ostaje i produženi neuspjeh domaćih institucija da implementiraju presudu Ustavnog suda BiH u preko 80 slučajeva.
BiH zaostaje u regiji
Govoreći o budućnosti koja očekuje BiH ako se nastavi približavati Evroatlanskim integracijama, Inzko je naveo primjer Hrvatske koja je u srpnju ove godine postala članica EU.
“Hrvatska ima preko 1.000 kilometara zajedničke granice s BiH, što znači da EU ima 1000 kilometara zajedničke granice s BiH”, rekao je Inzko.
Naveo je i kako je Bosna i Hercegovina imala koristi od dobrih odnosa sa Srbijom “i konstruktivnih politika predsjednika Nikolića, premjera Dačića, podpredsjednika Vlade Vučića i ministra vanjskih poslova Mrkića”, BiH je, kako je Inzko rekao, imala koristi i od dobrih odnosa sa Crnom Gorom.
Govoreći o zaostajanju BiH iza svojih susjeda na putu ka EU, Inzko je naveo kako su “potpuno iste šanse ponudio i bh.. Liderima kao ovim drugim zemljama u regiji”.
U isto vrijeme, zaključio je Valentin Inzko, posljednje godine međunarodnog angažmana u BiH pokazale su da pristup međunarodne zajednice u ovoj zemlji ne smije ignorirati neke specifičnosti u historiji Bosne i Hercegovine, njenom poslijeratnom razvoju i “rizicima za njenu buduću stabilnost”.